Put sa sjenom

Promatrao je svoju sjenu ispred sebe i neumorno koračao. Na potiljku je osjećao svu vrelinu ljetnog sunca. Put kojim je kročio je bio stari požarni put koji je nekad netko probio kroz gustu makiju. Pod stopalima je osjećao suhu, vruću zemlju i oštro kamenje koje je pokušavao zaobići, ali mu nije uspijevalo svaki put. Tabani su mu zabridjeli svaki put kad bi naletio na kamen. Dodir s oštrim kamenom ga je podsjećao da je još uvijek živ. Kapi znoja su se cijedile iz njegovog tijela i, zbog velike vrućine, praktično odmah sušile na koži i pretvarale u bijeli trag soli.

Promatrao je svoju sjenu ispred sebe i neumorno koračao. Sjena je izgledala kao pripadnik onog visokog plemena koje živi negdje u centralnoj Africi i o čijem životu je jednom davno gledao dokumentarac na televiziji(bilo je to još u vrijeme dok je gledao televiziju). Crvena zemlja na kojoj se sjena ocrtavala je isijavala vrućinu, pa je sjena izgledala kao da leluja, treperi, pleše. Iako u potpunoj tišini, jasno je razabirao ritam bubnja koji je sjena pratila u svom plesu.

Promatrao je svoju sjenu ispred sebe i neumorno koračao. Slijedio je svoj put. Put koji se nastavljao kroz šumu. Tišina. Samo disanje i otkucaji srca. Tišina. Samo disanje i otkucaji srca. Odjednom lagani zvuk koji ga je na nešto podsjećao, ali nije znao na što. Pogledao je gore, prema nebu i vidio pticu koja je netom poletjela s jedne od visokih grana. I sjetio se na što ga podsjeća zvuk koji čuje. Bilo je to strujanje zraka po perju ptice. Iznenađen kako uopće može čuti pomicanje ptičjih krila kroz zrak, samo je pomislio: Konačno!

Biti ZA, a ne prekršiti zakon. Kako!? I na koji način!?

Ja bih rado u nedjelju zaokružio ZA na referendumu. Međutim, muče me neka pitanja. Stoga, da ne bih uradio nešto nezakonito, Ustavnom sudu šaljem ovo:

Ustavni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Trg Sv. Marka 4

Prijedlog za ocjenu zakonitosti Odluke o raspisivanju državnog referenduma o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji
koju je donio Hrvatski sabor na izvanrednoj sjednici 23. prosinca 2011. godine.

Podnositelj smatra da je navedena Odluka nezakonita jer ne zadovoljava sve uvjete propisane člankom 9. Zakona o referendumu koji propisuje sadržaj odluke o raspisivanju državnog referenduma.
U članku 9. Zakona o referendumu propisano je da odluka mora sadržavati obrazloženje akta ili pitanja o kojem, odnosno kojima se raspisuje referendum.
U odluci Hrvatskog sabora kao obrazloženje je navedeno da
„Republika Hrvatska je završila pregovore o pristupanju Europskoj uniji te je dana 9. prosinca 2011. godine potpisan Ugovor između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, kojim su utvrđeni uvjeti primanja Republike Hrvatske u članstvo.
Izjašnjavanje o pitanju iz točke II. ove Odluke provodi se kako bi birači u skladu s Ustavom Republike Hrvatske neposredno donijeli odluku o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.“

Međutim, dana 9. prosinca 2011. godine je potpisan Ugovor između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji u kojem u članku 1. stoji:
„Republika Hrvatska ovime postaje članica Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju.“
Iz navedenog je vidljivo da obrazloženje Odluke o raspisivanju državnog referenduma o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji nije potpuno i sadržava manjkave informacije te time krši članak 9. Zakona o referendumu koji propisuje da Odluka o referendumu mora sadržavati obrazloženje pitanja koje se postavlja na referendumu. Smatram da je obrazloženje manjkavo i nepotpuno stoga
predlažem
da Ustavni sud ocijeni nezakonitom Odluku o raspisivanju državnog referenduma o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, te da i sam referendum o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji ocijeni nezakonitim jer proizlazi iz nezakonite Odluke.

U prilogu:
-preslik Odluke o raspisivanju državnog referenduma o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji

Šuti! Muči! Ćuti!

Nakon četiri godine i devet dana ponovo se održavaju parlamentarni izbori u najljepšoj u zoru našoj.

Izborna kampanja je prošla, akteri su utihnuli, zbrajamo i oduzimamo svoje dojmove ne bismo li sutra što bolje odlučili i zaokružili one koji će nas odvesti u sjajniju i po svemu bolju budućnost. O budućnosti ću kad za to dođe vrijeme i kad budućnost postane sadašnjost.
Sad ću o sadašnjosti koja je još uvijek prošlost. Iliti o prošlosti koja je još uvijek sadašnjost.

Na dan koji prethodi danu izbora u nas se običava govoriti kako je to dan izborne šutnje. Iako se izraz “izborna šutnja” nigdje ne spominje u Zakonu o izboru zastupnika u Hrvatski sabor.
Sama izborna šutnja je, po mome sudu, tako i tako debilizam. Trebalo bi je ograničiti samo na izborni dan i to isključivo na samom biračkom mjestu i npr. 500 metara od biračkog mjesta.

U Zakonu piše doslovno ovako:

Izborna promidžba počinje danom objave zbirnih lista izbornih jedinica, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora.
Na dan održavanja izbora do zatvaranja birališta, kao i 24 sata prije dana održavanja izbora zabranjuje se svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua nositelja lista, odnosno kandidata, te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.

Daklem, slobodno možemo pisati kako je vlast lagala, varala, pljačkala, krala, namještala javne natječaje, ignorirala zahtjeve građana, razbacivala se našim novcem. Ukratko, radila kontra nacionalnih interesa.

Sve ovo navedeno nije izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua nositelja lista, odnosno kandidata, te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela, pa sukladno Zakonu nije ni zabranjeno.

Isto tako ste slobodni oprati do mile volje i po Ivi Sanaderu i po Ivanu Jarnjaku i po Andriji Hebrangu i po Marini Matulović Dropulić i po Boži Biškupiću i po Luki Bebiću i po cijelom nizu onih koji su nas doveli do toga da nam bude najteže da bi oni kao bili najbolji.
A ako vam se otme pa operete i još nekoga od aktualnih vladajućih, primjerice Jadranku Kosor i opet vam se ništa neće dogoditi.

Naime, kazna za kršenje izborne šutnje nije predviđena Zakonom o izboru zastupnika u Hrvatski sabor.

Ako se ne šuti 1469 dana, zašto bi ušutili baš 1470. dan?

Uglavnom, banda sutra treba otići u povijest, ma koliko mi šutili o tome.

Spotski pregled izborne kampanje

Pretpostavljam da ste svi već čuli za to, ali ako ipak ima netko da ne zna valja ponoviti: parlamentarni izbori su raspisani, objavljene su liste onih koji se natječu, službena predizborna kampanja je startala.

Neću pisati o programima, neću pisati o ljudima s lista, neću pisati o svom izbornom favoritu. Ovaj put ću se osvrnuti na predizborne spotove koji bi nas trebali uvjeriti da dademo glas nekoj od ponuđenih opcija.

Do sad sam vidio tri spota koja se vrte na tv.

Prvi koji sam vidio je onaj Kukuriku koalicije(iliti koalicije SDP-HNS-IDS-HSU kako će pisati na glasačkom listiću):

Zanimljiv spot koji izaziva osjećaj optimizma i za kojeg do zadnjih par sekundi nije ni jasno da se radi o predizbornom spotu. Netko je primjetio da je na početku pomislio da je reklama za pivo. Tek na samom kraju spota se pojavljuju u radnoj atmosferi predsjednici stranaka koalicije.
Suvremen predizborni spot koji svojim duhom podsjeća na spotove koje je imao Ivo Josipović kod svoje predsjedničke izborne kampanje. No, ruku na srce, cijela kampanja Kukuriku koalicije izgleda kao da se naslanja na Josipovićevu kampanju, od slogana(Plana za novi dan) koji se ponavlja u različitim varijantama kao što se Josipovićeva PravDA ponavljala u raznim varijantama, pa do vizualnog identiteta(okrugli logo s raznim varijantama slogana).
Obraća se biračima koji će, po mom sudu, tako i tako dati glas ovoj koaliciji i kod istih podiže osjećaj optimizma i želju za izlaskom na izbore.
U spotu se ništa ne govori o programu, o idejama koje će se pokušati realizirati nakon izbora i slične stvari. Samo se kaže da se ima plan.
E, baš taj plan je poslužio da se odmah na webu pojavi i obrada predizbornog spota:

Drugi spot koji sam vidio je onaj HDZ-a(iliti koalicije HDZ-HGS kako će pisati na glasačkom listiću):

Kad sam prvi put pogledao spot sledio sam se.
Za teškim drvenim stolom sjedi Jadranka Kosor, nepomičnih ruku, u nečem smeđem što me podsjetilo na stiliziranu nacističku uniformu. Odmah u glavu, Jadranka Kosor kaže kako je HDZ u najtežoj situaciji od osnutka i kako su žrtve “medijskog blaćenja kojeg se ne bi posramio niti propagandni aparat bivše države”. Nakon toga priča da su oni pokazali snagu kad su 1989. osnivali stranku(nije rekla da je onda tada bila daleeeeeko od HDZ-a), pa nabraja godine pokazivanja snage 1991., pa 1995., pa posljednje dvije godine. Prešutila je razdoblje vladavine Ive Sanadera.
Oni slabijih živaca kad prvi puta vide spot vjerojatno će pomisliti da je Hrvatska opet s nekim zaratila.
Ali, to je valjda i cilj spota jer spot se obraća biračima koji će tako i tako glasati za HDZ-HGS i dodatno ih motivira na izlazak na birališta.
U spotu se pojavljuje samo Jadranka Kosor, bez suradnika, bez koalicijskih partnera.
Tipičan HDZ-ov spot-ja=država.
Poziva se na zajedništvo u trenutku kad im je teško.
A koliko im je teško pokazala je obrada nihovog spota koja se pojavila nedugo nakon prvog emitiranja spota:

Treći spot koji sam vidio je onaj HSLS-a(iliti HSLS kako će pisati na glasačkom listiću). Taj spot nisam našao nigdje na webu(ako netko nađe link neka pošalje, pa ću ubaciti).
U tom spotu se najprije vidi pravokutnik koji je po dijagonali podijeljen na crveni i plavi dio pravokutnika, onda se te boje maknu i imamo žuti pravokutnik, onda se pojavi Darinko Kosor i uštogljeno i isprekidano o nečem priča. Ta uštogljenost i isprekidanost jednostavno utiče na to da niste u stanju shvatiti što to Kosor priča.
U spotu se pojavljuje samo Darinko Kosor.
Za ovaj spot nisam uspio odgonetnuti kojoj skupini birača se, u stvari, obraća.
Daleko najgori spot od tri do sada viđena.
Za ovaj spot nije napravljena parodija. Valjda je parodija sam po sebi, što li.

Po ova tri spota dalo bi se zaključiti da dvije najveće liste idu prvenstveno na mobilizaciju svojih birača, pa ako usput zahvate i nekog tko nije primarno njihov-super.
HSLS je potpuno izgubljen i ja nisam shvatio koja skupina birača je njihov cilj.

Spasimo bradonju. Bio on Šeks ili neki drugi

Pred neko vrijeme je obznanjena optužnica protiv Vladimira Šeksa(i drugih, ali zadržat ćemo se ovom prilikom samo na ovom liku) koje su pristigle iz Srbije, a u kojima se Vladimira Šeksa sumnjiči za počinjenje ratnog zločina.

Kako Vladimir Šeks nije bilo tko u njenom životu, predsjednica Vlade Jadranka Kosor je odmah skočila i rekla kako će ona osobno zaustaviti srpsku pravnu agresiju na Hrvatsku. I najavila donošenje zakona koji bi poništio sve pravne akte bivše države i bivše vojske. Pa joj je onda netko valjda objasnio da ne može poništiti sve jer bi time poništila Hrvatsku koja se također temelji na određenim pravnim aktima bivše države, pa je najavila donošenje zakona koji će poništiti određene pravne akte bivše države i bivše vojske.

Pa je tako jučer(29.09.2011) Vlada RH na svojoj 153. sjednici donijela Nacrt prijedloga zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona:

Članak 1.
Stupanjem na snagu ovog Zakona utvrđuje se da su ništetni i bez pravnog učinka svi
pravni akti bivše JNA, njezinih pravosudnih tijela, pravosudnih tijela bivše SFRJ i
pravosudnih tijela Republike Srbije koji se odnose na Domovinski rat u Republici
Hrvatskoj, kojima su osumnjičeni, optuženi i/ili osuđeni državljani Republike Hrvatske
za kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom iz Glave XIII.
Kaznenog zakona (“Narodne novine” broj 110/1997., 27/1998. – ispr., 50/2000.,
129/2000., 51/2001., 111/2003., 190/2003. – Odluka USRH, 105/2004., 84/2005. – ispr.,
71/2006., 110/2007., 152/2008., 57/2011., 77/2011. – odluka USRH), počinjena na
teritoriju Republike Hrvatske, i to:
– genocida iz članka 156.,
– agresivnog rata iz članka 157.,
– zločina protiv čovječnosti iz članka 157a.,
– ratnog zločina protiv civilnog pučanstva iz članka 158.,
– ratnog zločina protiv ranjenika i bolesnika iz članka 159.,
– ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz članka 160.,
– protupravnog ubijanja i ranjavanja neprijatelja iz članka 161.,
– protupravnog oduzimanja stvari od ubijenih i ranjenih na bojištu iz članka 162.,
– nedozvoljenog sredstva borbe iz članka 163.,
– povrede pregovarača iz članka 164.,
– grubog postupanja s ranjenicima, bolesnicima i ratnim zarobljenicima iz članka
165.,
– neopravdane odgode povratka ratnih zarobljenika iz članka 166.,
– uništavanja kulturnih dobara i objekata u kojima se nalaze kulturna dobra iz
članka 167.,
– zapovjedne odgovornosti iz članka 167a.,
– zlouporabe međunarodnih znakova iz članka 168.,
– povrede ugleda strane države i međunarodne organizacije iz članka 186.,
– udruživanja radi činjenja kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih
međunarodnim pravom iz članka 187.,
– pripremanja kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom
iz članka 187a. i
– naknadne pomoći počinitelju kaznenog djela protiv vrijednosti zaštićenih
međunarodnim pravom iz članka 187b.

Iznimno, ništetnost pravnih akata pravosudnih tijela Republike Srbije ne odnosi se na
akte za koje pravosudna tijela Republike Hrvatske utvrde da udovoljavaju pravnim
standardima iz kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske.

Na prvi pogled čini se kako je Vlada RH sa HDZ-om na čelu kojem je na čelu Jadranka Kosor učinila sve da zaštiti svoje građane od sudkog progona za ratne zločine u susjednoj zemlji.
Međutim, ima jedna caka.

Naime, u zakonu se spominju samo hrvatski državljani. A hrvatski državljani su i neki koje je Specijalni sud u Beogradu osudio za zločine na Ovčari.
Ispada, dakle, da ovim potezom Vlada RH oslobađa četnike(koji imaju hrvatsko državljanstvo) osuđene za ratne zločine na Ovčari. I još to predstavlja kao potez hvale vrijedan i potez kojim se brani Hrvatska.

Postavlja se pitanje jesu li uistinu toliko nesposobni da nisu u stanju predvidjeti posljedice donošenja nekog zakona ili su svjesni, ali Šeks je Šeks i valja ga spasiti po bilo koju cijenu. Pa i po cijenu oslobađanja osuđenih četnika.

A sve s geslom “Čuvajmo Hrvatsku!”

(R)evolucija iliti 20-godišnje čekanje samog sebe

Iz Ustava RH:

…
Članak 1.
Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.
Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.
…
Članak 71.
Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
…

Iz Statuta SDP-a:

…
Članak 11.
Član/ica ima prava i obveze:
…
• samostalno poduzimati inicijative koje su u skladu sa Statutom i osnovnim
programskim i političkim stavovima Stranke;
…
• biti kandidiran/a na stranačkim listama za parlamentarne, područne (regionalne) i
lokalne izbore;
…

Prošlo je 20 punih godina od kada u RH imamo višestranački parlament. U parlamentu djeluju saborski zastupnici kao predstavnici građana RH koji su ih na parlamentarnim izborima ovlastili da ih predstavljaju.
Od uvođenja višestranačkog sustava u RH, dakle, ima tome 20 godina, pratim politička zbivanja u zemlji. Pratim i čekam da se pojave zastupnici koji će me zastupati. Mene i moje interese kao građanina koji ih je ovlastio za to.
U ovih 20 godina nisam osjetio da me netko tamo u parlamentu pedstavlja i zastupa. Kako smatram da je je njihov posao da me predstavljaju i zastupaju u nekoliko navrata sam im pisao u želji da moj glas dođe do hrvatskog parlamenta u kojem bi se trebao čuti glas svakog malog čovjeka u Hrvatskoj. Jer to je svrha i smisao postojanja parlamenta.
Pisao sam svim klubovima zastupnika i svim zastupnicima pojedinačno do čije adrese elektronske pošte sam uspio doći i tražio, jer to je moje pravo koje proizlazi iz Ustava, a isto tako proizlazi i iz činjenice da sam njihov poslodavac, da pročitaju u parlamentu što imam reći na određenu temu.
Naravno, u parlamentu nikad nije pročitan moj stav kao stav građanina ove zemlje koji ima pravo o svemu imati stav, a pogotovo o stvarima koje se tiču sudbine moje zemlje što za sobom vuče i sudbinu moje obitelji i mene osobno.
Dobio sam odgovor od jednog jedinog kluba zastupnika da su primili moj e-mail. I to je to.

Dakle, može se reći da sam nezadovoljan kako sam predstavljan i zastupan na mjestu na kojem svaki građanin ove zemlje ima pravo biti zastupan i predstavljan.
Neko vrijeme me tištilo to nezadovoljstvo, razmišljao o nekoj vrsti revolucije, a onda sam jednog dana (r)evoluirao i odlučio da se idem predstavljati i zastupati sam. Očito je da me nitko i ne može bolje zastupati i predstavljati od mene samog i da sam 20 godina čekao … sebe.

Na parlamentarnim izborima koji će se, prama najavama, održati upravo na moj rođendan(znak od nekud odozgo?) koncem ove godine, barem dvije stranke za koje znam će do imena kandidata na svojim listama doći putem predizbora.
Kako sam ja član SDP-a, a SDP nije jedna od te dvije stranke koje će do kandidata doći putem predizbora ostaje mi samo da ovako javno i transparentno iskažem svoju želju i najavim da ću imati kampanju kao da će predizbora u SDP-u biti.

Sve one koji me znaju, koji čitaju ono što pišem pozivam i tražim podršku:
(R)evoluirajmo zajedno!!

Renato Pilipović, Zadar

Bolje Haag nego vrag?

„Riječju, moramo svim snagama ustezanja obraniti svoje pravo da ne štetimo sebi, i drugima.“
Dr. sc. Andrija Crnković

Autor gore navedene rečenice se odaziva još i na nadimak Tesla. Tesla je u jednoj rečenici sažeo suprotnost svega onoga što vidimo posljednjih dana u Hrvatskoj.

Nakon presude generalima u Haagu, sve skočilo na noge. Traži se krivac za onakvu presudu. Prosvjeduje se. Predlažu se nove izmjene Ustava.
A najviše se lupeta. I to na način koji ne ostavlja prostora optimizmu u povoljniju presudu nakon žalbe na prvostupanjsku.
Svaki novi dan donosi novu glupost koja se izrekne ili počini. I umanjuje šansu generalima. I dvojici osuđenih i jednom oslobođenom. Jer ne treba zaboraviti, a izgleda da svi zaboravljaju, da je i presuda Čermaku također nepravomoćna isto kao i one Gotovini i Markaču i da tužiteljstvo neće mirovati i da će pokušati zatvoriti i njega.

Najviše lupetanja dolazi od strane onih koji se najviše upinju dokazati da su oni pravi domoljubi i da čine sve kako bi pomogli generalima i Hrvatskoj.
Pa tako imamo ministre, zastupnike, obične članove iz vladajuće stranke koji će mirne duše reći da je najveći krivac za presudu koja se dogodila bivši predsjednik RH Stjepan Mesić. Jer da je on taj koji je dostavio transkripte u Haag.
Pa Mesić odgovara da nije on nego da je to napravio aktualni ministar unutrašnjih poslova Tomislav Karamarko, tada u ulozi šefa protuobavještajne agencije, a u međuvremenu i Mesićev savjetnik za nacionalnu sigurnost.
Priču je raspirio i bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić koji je ustvrdio da ovlasti za davanje takvih dokumenata ima samo Vlada RH.
A predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor je naložila istragu oko transkripata i da se utvrde sve činjenice. A razgovarala je o tome, kaže, i s Karamarkom.

Gdje ja tu vidim izostanak ustezanja o kojem govori Tesla?

Ako je zbilja bilo jako, jako važno da se ti transkripti ne pojave u Haagu onda možemo zaključiti da je u njima bilo nekog vraga koji bi dao temelja za presudu kakva se dogodila. A ako u tim transkriptima nema ničeg inkriminirajućeg po trojicu generala čemu tolika silna halabuka oko njih i prebacivanje odgovornosti za dostavljanje istih u Haag?

Meni se nameću dva zaključka.

Političari(bivši i sadašnji, a i neki ovdje nespomenuti) koji drobe o transkriptima su budale i ne razumiju da pričom o transkriptima samo otežavaju obrane generala.

Političari(bivši i sadašnji, a i neki ovdje nespomenuti) koji drobe o transkriptima jako dobro znaju da pričom o transkriptima samo otežavaju obrane generala, ali ih nije briga.

Koja god od ove dvije varijante bila, generalima se ne piše dobro jer i Mesić i Granić i Karamarko i Kosor i svi oni koji zadnjih dana laju oko transkripata, u stvari, tvrde da generali jesu krivi. Tvrde također da je postojao udruženi zločinački pothvat i da je to razvidno iz transkripata. Baš kao što je i sud zaključio.

Danas, tjedan dana nakon objave presude, iako se skoro svi u Hrvatskoj kunu u nevinost generala, nisam siguran bi li u Hrvatskoj generali dobili blažu kaznu da je Hrvatsko pravosuđe preuzelo njihove predmete. Nekako mi se čini da su još i malo dobili na koliko bi ih osudili naši nesposobnjaci i pokvarenjaci na vlasti.

Opet žedni preko vode?

Afera-nezgodan ili nepriličan slučaj koji odjekuje u javnosti ili se odigrava pred javnošću [izazvati aferu; prirediti aferu; imati aferu s kim]; skandal

Građani Hrvatske imaju priliku svako malo „uživati“ u nekoj aferi koju je stvorio ili sudjelovao u njoj netko iz redova vladajućih političara. Afere se uglavnom razotkrivaju nakon što su se već dogodile i nakon što su nastupile posljedice djelovanja aktera afera. Kad se neka afera napokon razotkrije svima nama koji obitavamo po cyberbespućima je onda užitak o tome raspravljati, ispisati stotine, tisuće dnevnika, komentara, novine u borbi za nakladu svaki dan donose pregršt novih detalja iz afere, televizijske kuće imaju izvanredne vijesti, reporteri se javljaju s mjesta gdje je prije 20 dana prošao neki od aktera afere, sve u svemu cijela zemlja je na nogama. I tako jedno dva dana do nove afere. A onda ispočetka mi koji obitavamo po cyberbespućima s užitkom raspravljamo, ispisujemo stotine, tisuće dnevnika, komentara, novine u borbi za nakladu svaki dan donose pregršt novih detalja iz afere, televizijske kuće imaju izvanredne vijesti, reporteri se javljaju s mjesta gdje je prije 20 dana prošao neki od aktera afere, i sve u svemu cijela zemlja je opet na nogama. I tako jedno dva dana do nove afere.

Ono što je zanimljivo u cijeloj priči je da smo svi svjesni kako smo bili svjesni afere još dok se odigravala pred nama, a tako i priliči jer u definiciji afere je da se odigrava pred javnošću. Ali, eto, nismo mogli povjerovati da se to uistinu tako događa.
I tako već godinama o aferama raspravljamo post festum.

A…mogli bismo i drugačije. Ako bismo htjeli.

Ovih dana se pred našim očima odvija rast prve mladice afere, a sjeme je posijano negdje potkraj 2009. godine.

Početkom tjedna smo bili upoznati s natječajem Hrvatskih voda u kojem se oglašava prodaja firmi u vlasništvu Hrvatskih voda, a koje se bave izgradnjom komunalnih vodnih građevina.
Komunalne vodne građevine su po Zakonu o vodama jedina vrsta vodnih građevina koje mogu biti u privatnom vlasništvu.
Dakle, vodovodna i kanalizacijska infrastruktura mogu biti u privatnim rukama. Pa ako se i ne proda naša voda, morat ćemo platiti onome kod koga su cijevi. Ili ćemo ostati žedni. I u govnima.
Ali to je samo jedan dio afere. Sjeme.

Mladicu ili drugi dio afere su najavili iz samih Hrvatskih voda. Od tamo su poručili da će se prodajom firmi zaraditi oko 50 000 000 kuna, a novac će se potrošiti na izgradnju objekata za zaštitu od poplava.
Da će se to tako dogoditi prisnažio je i ministar Čobanković obećavajući za idući tjedan predstavljanje 30 investicijskih projekata među kojima će se naći i oni koji se tiču vodnog gospodarstva.
Netko će, dakle, od države kupiti firmu koja se time bavi, s državom sklopiti posao u izgradnji objekata, dobiti svoje novce nazad i zadržati firmu. Pojednostavljeno, dobit će firmu mukte. Besplatno. Džaba.
A sasvim sigurno nešto i zaraditi.

Već vidim izjave predsjednice Vlade kako protiv izgradnje objekata za zaštitu od poplava mogu biti samo protivnici Hrvatske i Andriju Hebranga kako objašnjava kako se to bune ostaci ostataka onih koji nisu prežalili boljševičke metode.

Pa ćemo za jedno godinu-dvije mi koji obitavamo po cyberbespućima o ovome s užitkom raspravljati, ispisati stotine, tisuće dnevnika, komentara, novine u borbi za nakladu svaki će dan donositi pregršt novih detalja iz afere, televizijske kuće će imati izvanredne vijesti, reporteri se javljati s mjesta gdje je prije 20 dana prošao neki od aktera afere, sve u svemu cijela zemlja će biti na nogama. I tako jedno dva dana do nove afere.

A možemo dignuti i graju sad i odmah i pokušati sve da spriječimo taj scenarij.

Hoćemo li opet žedni preko vode ili ovaj put može i drugačije?

Drama u kokošinjcu

Možebitni i eventualni(copyright by V. Šeks) povratak Ive Sanadera u saborske klupe jako je uznemirio njegovu bivšu stranku HDZ. Diljem zemlje županijske organizacije HDZ-a organiziraju konferencije za tisak natječući se tko će žešće pljunuti na Sanadera i istovremeno iskazati lojalnost trenutnoj predsjednici HDZ-a Jadranki Kosor.
Jadranka Kosor poručuje da se ona ničeg ne boji. Isto to ponavljaju svi viđeniji HDZ-ovci. Ne znam čemu to uporno ponavljanje o izostanku straha.
Šest dana cijela zemlja raspravlja samo o tome. Kad se malo stišalo, buru je digao Damir Polančec. Nakon objave njegove izjave kako mu je Šeks prijetio i nudio rješenje za njegov slučaj pod uvjetom da umoči Sanadera opet se uskomešalo u HDZ-u. I opet Jadranka Kosor poručuje kako se ne boji.
Možda se Jadranka Kosor uistinu ne boji, ali se meni čini da to nije zbog njene hrabrosti nego da jednostavno nije svjesna što se to događa. A kad nisi svjestan onda se nemaš razloga ni bojati.
A da Jadranka Kosor nije svjesna što se događa i da je pogubila konce vidljivo je i iz toga što si je dozvolila komentiranje nepravomoćne presude Damiru Polančecu. I ne samo da je komentirala nego je išla tako daleko da je savjetovala Polančeca da je trebao tražiti izuzeće suca Turudića iz spornog predmeta, istovremeno se pozivajući na trodiobu vlasti. I sve to nedugo nakon što je izjavila da je problem u zatvaranju poglavlja 23 u pregovorima s EU bio neumjesno komentiranje sudskih procesa od strane visokih državnih dužnosnika i da je zbog takvog komentiranja RH dobila packu od EU.

Jadranka Kosor kaže da će parlamentarni izbori biti krajem 2011. godine. Oporba misli da je ovoj Vladi istekao rok valjanosti.
HDZ kaže da bi prijevremeni izbori usporili ili čak zaustavili proces pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Čini se kao pat-pozicija. Ali nije.

Cijelu priču treba vratiti u naš dobri, stari kokošinjac.
Sabor Republike Hrvatske bi trebao biti mjesto gdje će se otvoreno i iskreno razgovarati o situaciji u kojoj se zemlja nalazi i pokušati se dogovoriti o viziji hrvatske budućnosti.
Oporba je najavila da će u Saboru tražiti izglasavanje nepovjerenja Vladi. Vlast se raskokodakala kako nam izbori ne trebaju. Ja se slažem i s jednima i s drugima.
Izglasavanje nepovjerenja ovoj Vladi ne znači da se automatski mora ići na izbore. Ako padne Vlada nije pao Sabor. A Sabor je taj koji može izglasati podršku nekoj drugoj osobi da preuzme Vladu i vodi zemlju do okončanja pregovora s EU. A nakon toga da se raspišu izbori koji će kad se dogode bilo kad u 2011. biti redovni jer su u izbornoj godini.
Manjinska Vlada koja ima tehničku podršku parlamentarne većine nije nešto čega se treba ustručavati i nije nepoznanica u svijetu. Dapače, zemlja koja se nađe u situaciji u kojoj je RH danas i nema drugog kvalitetnog izlaza osim takvoga.

Ako se takav prijedlog dogodi kroz idući tjedan u Saboru imat ćemo priliku gledati tko je uistinu domoljub i stalo mu je da Hrvatska premosti ovu situaciju, a tko nije u stanju prevladati svoju taštinu koju je spreman staviti ispred interesa RH.

HDZ-ovi unutarstranački(iako je Ivo Sanader bivši, a ne trenutni član HDZ-a) problemi ne smiju opterećivati zemlju. Pravi lider bi u takvoj situaciji predao privremeno upravljanje zemljom nekom drugom dok ne raščisti situaciju u vlastitoj stranci. Nagađa se da bi Ivo Sanader mogao okupiti neke zastupnike HDZ-a u poseban zastupnički klub. To bi bila opasna situacija u smislu da bi mogao ucjenjivati Jadranku Kosor s davanjem ili nedavanjem podrške za bilo što. A ne treba zaboraviti da Ivo Sanader puno toga znade i da može progovoriti o tko zna kakvim marifetlucima ljudi iz trenutne Vlade koje je, na kraju krajeva, sam i postavio.
U trenutku kad se predsjednik(ili predsjednica) Vlade neke zemlje nađe u situaciji da može biti ucjenjivan, jedini odgovoran i domoljuban čin bi bio primopredaja upravljanja i izbjegavanje mogućnosti ucjene.

Je li Jadranka Kosor spremna biti odgovorna? Je li u stanju prepoznati trenutak u kojem se nalazi i ona i njena stranka i njena Vlada?

Odgovore ćemo saznati unutar idućeg tjedna.

20 godina poslije

Čujem da se planiraju tiskovne konferencije županijskih organizacija HDZ-a kako bi se iskazala podrška Jadranki Kosor. Možemo li očekivati prepravljanje starih pisama? Hoće li se Darko Milinović odlučiti prekrojiti svoje 20 godina staro pismo?:

Ivica RačanJadranka Kosor je biola u posjetu komunistima HDZ-ovcima u Donjem Lapcu i Gospiću (usput i ja sam iz Gospića, trenutačno na odsluženju vojnog roka ministarskoj funkciji u Zagrebu), a moje je mišljenje da se komunisti HDZ-ovci Donjeg Lapca nisu proslavili.
Sigurno da se mora odati priznanje Ivici Račanu Jadranki Kosor za sve ono što je tamo izdržaola, odnosno kako se dostojanstveno mogu slušati i uvrede i diskvalifikacije. Pa, dragi komunisti HDZ-ovci D. Lapca, jesu li Vama za stanje u JugoslavijiHrvatskoj krivi samo SKS HDZ i SKH Vlada i da li su samo ta dva SK HDZ i Vlada krivai za fijasko 14, izvanrednog kongresa SKJ u izlasku iz krize. Pa, dragi komunisti HDZ-ovci D. Lapca, ako tako mislite, bilo bi dobro da što prije istupite, kako Vi kažete, iz SKH HDZ-a jer nam takav ultimativan OK SKH OO HDZ i ne treba.
Je li se moglo uputiti barem malo kritike na istup S. Miloševića I. Sanadera kada ste to već učinili s istupanjem Ivice Račana Jadranke Kosor, a ježim se od diletantskog vođenja sjednice M. Bulatovića L. Bebića.
E pa komunisti HDZ-ovci Donjeg Lapca, poslije Vaših neargumentiranih ocjena i kritika upućenih samo dvama SK HDZ-u i Vladi, u jednom sam se trenutku zapitao jeste li Vi doista komunisti HDZ-ovci ili…
Ali ipak, nadam se, ma uvjeren sam da smo mi ostali Ličani prošli taj razvojni put koji vi sada proživljavate, mislim da za nacionalizam nesposobnost za kojiu upravo optužujete SKH HDZ da istia taj tinja negdje među vama (nadam se ne svima).
I. RačanuJ.Kosor , ako nastavite ovako kao do sad, mislim da zime neće biti za takav SKHHDZ.

Dr Darko Milinović

Put ka sreći

Meni je ovo super!!

(S)ustavno spuštanje kriterija

Na 15. Sjednici Vlade RH 1. listopada donesen je i poslan Saboru prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava RH.

Iako u navedenoj odluci Vlade u točki III. se izrijekom spominje Prijedlog nacrta promjene Ustava RH navedeni prijedlog nacrta nije objavljen(bar ga ja nisam uspio naći).
Na Vladinim stranicama se može naći samo vijest(koju, btw, potpisuje HINA) o tome i interpretacija prijedloga nacrta promjena Ustava, ali nacrta nema.

U interpretaciji su navedene neke od predloženih promjena.
Pa kaže:

Podsjetivši kako je važeća norma u pogledu referenduma o ulasku RH u druge asocijacije vrlo stroga i predviđa većinu glasova svih birača u državi, premijerka Jadranka Kosor na sjednici Vlade rekla je kako se sada, s obzirom na veliku apstinenciju i velik broj birača koji žive u inozemstvu, predlaže da je za važenje referenduma dovoljna većina od ukupno izašlih birača na referendum.

O ovome je svojedobno pisao drlesar na pollitika.com. Jadranka Kosor očito izražava istu bojazan koju je tada izrazio drlesar. Premijerku je frka da referendum propadne, pa se predlaže smanjivanje praga za uspješnost referenduma.
Vlada ne čini dovoljno napora da građane informira što je to EU uopće i što za Hrvatsku znači ulazak ili neulazak u EU, niti čini previše na motivaciji građana po pitanju EU. A kad nemaš dovoljno informiranih i motiviranih građana onda moraš spustiti kriterije. To bi bio prvi državni referendum u samostalnoj RH(onaj o samostalnosti je bio prije samostalnosti, a za NATO ga nismo ni imali). Pa zar već za prvi referendum moramo spuštati kriterije?
Spuštanje kriterija je, čini se, postao obrazac po kojem se ova(a i barem dvije prethodne) Vlada ponaša i to nam je nekako postalo normalno.
No, kad je u pitanju promjena Ustava, trebamo li spuštanje kriterija prihvatiti zdravo za gotovo?

Pogotovo jer ovo nije jedino spuštanje kriterija koje se predlaže:

Izmjenama se propisuje da je za donošenje odluke Hrvatskog sabora o odlasku u vojne misije potrebna većina glasova saborskih zastupnika, za razliku od dosadašnje situacije kada je potrebna dvotrećinska većina.

U ovom sazivu Sabor broji 153 zastupnika. Za slanje hrvatskih vojnika u vojne misije je do sada bio potreban glas 102 zastupnika, a sad se predlaže da to bude glas 77 zastupnika. Ustavom je određeno da najmanji broj zastupnika u Saboru može biti 100, pa time postoji teoretska mogućnost da za slanje hrvatskih vojnika van granica Hrvatske može biti potreban samo 51 glas.
Po mom sudu je to debelo spuštanje kriterija.

Čak i sam način ulaska u ustavne promjene je spuštanje kriterija. Tko se sjeća Božićnog Ustava sjetit će se da je prije donošenja Ustava prethodila široka i duga javna rasprava. Neki prijedlozi koji su se čuli u tadašnjoj raspravi na kraju su i uvršteni u Ustav. Neki nisu, ali nitko ne može niti očekivati da će sve biti prihvaćeno.
Danas, 20 godina poslije, građani su ostali prikraćeni za javnu raspravu. Vlada šalje prijedlog u Sabor, Sabor će taj prijedlog prihvatiti i to je to. Građane nitko ne pita kakav Ustav žele. A nije im čak ni dostupan nacrt prijedloga promjena da barem budu upoznati sa svim promjenama.

Kakav Ustav vi želite?

Av-av na dječjem igralištu

Danas se u MO Gaženica u Zadru održava izložba pasa.
Izložba se održava na igralištu koje se nalazi ispred zgrade MO-a u kojoj svoje prostorije ima Kinološko društvo Dalmatinski pas iz Zadra(ne znam jesu li oni i organizatori izložbe). Navedene prostorije je društvo unajmilo od MO-a. Zgrada je u vlasništvu Grada.

Dalmatinski pas

Otišao sam na izložbu jer volim pse. Pred desetak godina sam bio ponosni vlasnik vrhunske ženke njemačkog ovčara.
Dođem tamo i imam što vidjeti.
Sve super, sve krasno, međutim…djeca koja se koriste tim igralištem su onemogućena u svojoj igri. Organizatori su zauzeli igralište, ogradili ga trakom i točno ispod koša stavili stol za ocjenjivački žiri.

Stol ispod koša

Djeca su za to vrijeme bila na stepenicama ispred zgrade i u jednom kutu igrališta.

Djeca na stepenicama

Djeca uz ogradu

Neki od pasa su ostavili i podsjetnike na svoj boravak na igralištu koje nesavjesni vlasnici nisu uklonili.

Pseći "suvenir"

Pred koju godinu je na istom mjestu organizirana takva izložba i nitko nije očistio pseće “suvenire” nakon izložbe. Djeca su sama čistila.

Jesu li nam psi vrijedniji od djece? Gradimo li igrališta za djecu ili za pse? Je li činjenica da netko ima prostor u zgradi u najmu dovoljna da može potjerati djecu s njihovog igrališta? Je li istina da tko voli životinje voli i ljude? Znade li gradska uprava kome daje prostor u najam i kako ga ovaj koristi?

Srk i čepić na tribini

Već neko vrijeme Đurđa Adlešič se trudi prikazati kao netko tko želi spriječiti nerede na sportskim natjecanjima. Pa je najavila Zakon o navijačima. Većina navijačkih udruga se obrušila na njen prijedlog jer navijače izjednačuje s huliganima.
Podršku Đurđi Adlešič da iskorijeni neželjene scene na sportskim borilištima pružio je pred mjesec dana i premijer doktor Ivo Sanader.
I onda se dogodi finale svjetskog rukometnog prvenstva između Hrvatske i Francuske. Utakmicu nipošto nije htio propustiti ni premijer doktor Ivo Sanader. Slovenski premijer Pahor se nije odazvao Sanaderovom pozivu i nije došao.
I tako premijer doktor Ivo Sanader zavalio se u udobnosti VIP lože u društvu Jadranke Kosor. Kad već nema Pahora da ne bude čovjek sam.
I? I ispija neko fino bijelo vino:

U Zakonu o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima(koji je na snazi od 2003.) piše:

…
Članak 3.
(1) Športskim natjecanjem u smislu ovoga Zakona smatra se svako pojedino natjecanje u okviru sustava športskih natjecanja uspostavljenog na temelju Zakona o športu, u kome se natječu domaći i gostujući športski klub.
…
(4) Športskim objektom u smislu ovoga Zakona smatra se, pored športskog objekta prema odredbama Zakona o športu, i drugi zatvoreni ili otvoreni objekt koji služi obavljanju drugih djelatnosti kada se povremeno koristi za športsko natjecanje.
(5) Alkoholnim pićem u smislu ovoga Zakona smatra se svako piće koje sadrži alkohol.
…
Članak 32.
(1) Prekršajni sud može počinitelju prekršaja propisanog ovim Zakonom uz novčanu kaznu i kaznu zatvora, pored zaštitnih mjera propisanih Zakonom o prekršajima, izreći i zaštitnu mjeru zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima u trajanju koje ne može biti kraće od jedne godine niti duže od dvije godine računajući od pravomoćnosti sudske odluke.
(2) Zaštitna mjera zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima može se izreći i bez izricanja kazne.
(3) Za prekršaje propisane ovim Zakonom zaštitna mjera oduzimanja predmeta obvezno se izriče.
…
Članak 39.
(1) Novčanom kaznom od 500,00 do 10.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje tri dana do najdulje 30 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja:
1. posjeduje ili konzumira alkoholna pića ili opojne droge ili posjeduje pirotehnička sredstva, oružje i druga sredstva pogodna za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja prilikom dolaska i/ili prilikom odlaska sa športskog natjecanja (članak 4. podstavak 1.)

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima kaže:

Članak 1.
U Zakonu o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima (»Narodne novine«, br. 117/03.) u članku 3. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Športskim natjecanjem u smislu ovoga Zakona smatra se svako pojedino natjecanje u okviru sustava športskih natjecanja uspostavljenog na temelju Zakona o športu, u kome se natječu domaći i gostujući športski klub, međunarodno natjecanje organizirano na području Republike Hrvatske, natjecanje u sustavu europskih i svjetskih športskih organizacija, natjecanje za koje postoji procjena mogućnosti izbijanja nereda i nasilja te natjecanje u inozemstvu u kojem sudjeluje reprezentacija ili športski klub iz Republike Hrvatske.«
U stavku 4. iza riječi: »natjecanje« dodaju se riječi: »te prostor na kojem se ulazak i kretanje osoba uvjetuje posjedovanjem ulaznice ili posebne dozvole koju izdaje organizator natjecanja«.
…
Članak 12.
U članku 32. stavku 1. mijenja se i glasi:
»(1) Prekršajni sud može počinitelju prekršaja propisanog ovim Zakonom uz novčanu kaznu i kaznu zatvora, pored zaštitnih mjera i mjera opreza propisanih Zakonom o prekršajima, izreći i zaštitnu mjeru zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima na području Republike Hrvatske, u trajanju koje ne može biti kraće od jedne godine niti duže od dvije godine računajući od pravomoćnosti sudske odluke.«
U stavku 2. iza riječi: »prisustvovanja« dodaje se riječ: »određenim«.
Iza stavka 3. dodaju se stavci 4., 5. i 6. koji glase:
»(4) O počinitelju prekršaja kojem je izrečena zaštitna mjera iz stavka 1. i 2. ovoga članka ili mjera opreza sud osim podnositelja zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka obavještava i nacionalni športski savez, koji obavijest o mjeri dostavlja organizatorima športskih natjecanja odnosno ugovornim distributerima ovlaštenim za prodaju ulaznica te klubu odnosno udruzi navijača.
(5) Organizator športskog natjecanja ili ugovorni distributer odbit će prodati ili dodijeliti ulaznicu za određeno natjecanje osobi kojoj je izrečena zaštitna mjera iz stavka 1. i 2. ovoga članka ili mjera opreza za vrijeme dok traje ta zaštitna mjera ili mjera opreza.
(6) Organizator športskog natjecanja dužan je poduzeti mjere za onemogućavanje pristupa na prostor športskog objekta osobi kojoj je izrečena zaštitna odnosno sigurnosna mjera zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima ili mjera opreza.«
…
Članak 17.
Članak 39. mijenja se i glasi:
»(1) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 3 dana do najdulje 30 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja:
1. posjeduje ili konzumira alkoholna pića ili opojne droge ili posjeduje pirotehnička sredstva, oružje i druga sredstva pogodna za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja prilikom dolaska i/ili prilikom odlaska sa športskog natjecanja (članak 4. podstavak 1.)
…
Članak 18.
Iza članka 39. dodaju se članci 39.a i 39.b koji glase:
…
Članak 39.b
(1)Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove ustrojava i vodi zbirku podataka prijestupnika i događaja na športskim natjecanjima.
(2) Zbirka podataka iz stavka 1. ovoga članka sadrži: osobne podatke o navijačima (ime i prezime, ime oca/majke, datum i mjesto rođenja, spol, nadimak, pseudonim, zanimanje, pripadnost klubu navijača ili navijačkoj skupini, fotografiju te svaku informaciju koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati), podatke o navijačkim skupinama sklonim nasilju i nedoličnom ponašanju; podnesenim kaznenim prijavama i zahtjevima za pokretanje prekršajnog postupka; izrečenim mjerama opreza, kaznama, sigurnosnim i zaštitnim mjerama; dovedenim i zadržanim osobama te podatke dobivene od inozemnih policijskih tijela.
(3) Podaci iz stavka 2. ovoga članka mogu se koristiti za razmjenu u okviru međunarodne policijske suradnje, a mogu se davati i drugim korisnicima sukladno propisu kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
(4) Podaci iz stavka 2. ovoga članka čuvaju se deset godina.«

Dakle iz navedenoga se može vidjeti da premijera doktora Ivu Sanadera treba kazniti s 1 000,00-10 000,00 kn ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 3 dana do najdulje 30 dana, izreći zaštitnu mjeru zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima na području Republike Hrvatske, o tome obavijestiti i nacionalni športski savez koji onda treba obavijestiti distributere ulaznica. Također, MUP treba njegove podatke ubaciti u zbirku podataka prijestupnika i čuvati te podatke 10 godina. I naravno, MUP treba te podatke koristiti za razmjenu u okviru međunarodne policijske suradnje.

Ajde Đurđa, što se čeka? Uvedi reda na sportskim terenima. Ili misliš da se ne treba držati zakona kao pijan(kako prigodno) plota?

A sve zbog jedne čokoladice…

Glas Slavonije je objavio plaćeni oglas u kojem je objavljen ugovor između Ante Đapića i Vlade Zeca. Nisam pročitao cijeli ugovor jer ga nigdje nisam mogao naći. Postoji samo dio ugovora koji je objavljen na webu(zanimljivost je da je Zec potpisan sa mr. ispred imena, a Đapić nije). Ako netko ima link na cjelovit ugovor neka ga stavi.
Po medijskim izvješćima je u ugovoru uglavljena obaveza da Vlado Zec(odnosno Kamen Ingrad d.d.) treba organizirati i financirati HSP-ov 5. Sabor, urediti i opremiti prostorije HSP-a, otplatiti Đapićev stan u Zagrebu, renovirati Đapićevu kuću u Osijeku, a zauzvrat će Kamen Ingradu biti otpisani dugovi prema državi.
USKOK je navodno pokrenuo istragu oko tog ugovora. Iako je prije nekog vremena USKOK odbacio kaznenu prijavu protiv Đapića. Zbog tog odbacivanja prijave suspendiran je Robert Petrovečki.
Medijski izvjestitelji dokaze za mutne rabote vide u činjenici da Anto Đapić sa svojim i sa prihodima svoje supruge nije mogao steći imovinu koju posjeduje. I ima tu neke logike.
S druge strane, Kamen Ingradu su zaista otpisani dugovi prema državi. U iznosu od 30 000 000 kn. Dugove je otpisala Vlada pod predsjedanjem Ive Sanadera. Na zastupničko pitanje Milanke Opačić o tom otpisu dugova Ivo Sanader je tada rekao:

Tražio sam da se sve radi po zakonu, pa i u tom slučaju koji smo naslijedili od vaše vlade, ali i da se zaštiti 700 radnika te tvrtke.
Da ste socijalna stranka, to biste podržali, ali je očito da SDP nije socijalna stranka

Klub zastupnika HNS-a tada traži da se pokrene postupak utvrđivanja sukoba interesa za Đapića, Sanadera i Zeca.
Tadašnji glasnogovornik Vlade i HDZ-a Ratko Maček je to komentirao:

Vrlo je neozbiljno, vrlo neodgovorno i na osnovu vrlo paušalnih ocjena da si neki ljudi daju za pravo pokretati ovakve postupke.
Naravno, argumentima ćemo dokazati da to apsolutno ne stoji i da je ovo samo pokušaj skupljanja jeftinih političkih bodova.

HSP-ovac Pero Kovačević je tada rekao:

Ovo što govore o Đapiću nema nikakve veze sa stvarnošću jer Đapić niti je član Vlade niti može utjecati na Vladu. Vlada je sve u slučaju Kamen Ingrada i drugih poput Konstruktora i sličnih kamenoloma koji su ilegalno radili rješavala po propisima koje je donijela bivša Vlada.

Nešto prije toga je Đapić izjavio da je Zecov politički dužnik.

Osam mjeseci poslije Vlado Zec je uhićen zbog zloporabe položaja i ovlasti u poslovanju. Naime, Požeško-slavonska županija s tadašnjim HDZ-ovim županom Antom Bagarićem i Županijska uprava za ceste su nezakonito dijelili kredite. Kredit je dobio i Vlado Zec, ali novac nije vratio. Anto Bagarić ne mora brinuti za uhićenje. On je danas uvaženi zastupnik u Saboru.

Kao što je uvaženi zastupnik u Saboru i Branimir Glavaš. Koji je jedno vrijeme bio izuzetno blizak s Antom Đapićem dok nije otkrio da mu Đapić jede čokoladice koje su bile namijenjene Glavašu dok je Glavaš štrajkao glađu.
Nekako u isto vrijeme u Glavašu se rasplamsala stara ljubav prema Sanaderu, pa kad god Sanaderu ponestane ruku u Saboru Glavaš uskače.

A sad na početak. Zec je izvršio svoje obaveze iz ugovora s Đapićem. Zecu su brisani dugovi prema državi što je prema ugovoru bila Đapićeva obaveza. Đapić(kao što je to lijepo pojasnio Kovačević) nije član Vlade.
Postavlja se pitanje tko je karika između Đapića i Vlade da je Đapić mogao utjecati da se Zecu brišu dugovi.
Možda su karike predsjednik HSP-a i predsjednik HDZ-a? Jer ne treba zaboraviti da su u to vrijeme HSP i HDZ bili koalicijska vlast u Požeško-slavonskoj županiji.

Ali…neka institucije rade svoj posao.