Tag Archives: Sabor

Biti ZA, a ne prekršiti zakon. Kako!? I na koji način!?

Ja bih rado u nedjelju zaokružio ZA na referendumu. Međutim, muče me neka pitanja. Stoga, da ne bih uradio nešto nezakonito, Ustavnom sudu šaljem ovo:

Ustavni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Trg Sv. Marka 4

Prijedlog za ocjenu zakonitosti Odluke o raspisivanju državnog referenduma o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji
koju je donio Hrvatski sabor na izvanrednoj sjednici 23. prosinca 2011. godine.

Podnositelj smatra da je navedena Odluka nezakonita jer ne zadovoljava sve uvjete propisane člankom 9. Zakona o referendumu koji propisuje sadržaj odluke o raspisivanju državnog referenduma.
U članku 9. Zakona o referendumu propisano je da odluka mora sadržavati obrazloženje akta ili pitanja o kojem, odnosno kojima se raspisuje referendum.
U odluci Hrvatskog sabora kao obrazloženje je navedeno da
„Republika Hrvatska je završila pregovore o pristupanju Europskoj uniji te je dana 9. prosinca 2011. godine potpisan Ugovor između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, kojim su utvrđeni uvjeti primanja Republike Hrvatske u članstvo.
Izjašnjavanje o pitanju iz točke II. ove Odluke provodi se kako bi birači u skladu s Ustavom Republike Hrvatske neposredno donijeli odluku o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.“

Međutim, dana 9. prosinca 2011. godine je potpisan Ugovor između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji u kojem u članku 1. stoji:
„Republika Hrvatska ovime postaje članica Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju.“
Iz navedenog je vidljivo da obrazloženje Odluke o raspisivanju državnog referenduma o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji nije potpuno i sadržava manjkave informacije te time krši članak 9. Zakona o referendumu koji propisuje da Odluka o referendumu mora sadržavati obrazloženje pitanja koje se postavlja na referendumu. Smatram da je obrazloženje manjkavo i nepotpuno stoga
predlažem
da Ustavni sud ocijeni nezakonitom Odluku o raspisivanju državnog referenduma o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, te da i sam referendum o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji ocijeni nezakonitim jer proizlazi iz nezakonite Odluke.

U prilogu:
-preslik Odluke o raspisivanju državnog referenduma o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji

(R)evolucija iliti 20-godišnje čekanje samog sebe

Iz Ustava RH:


Članak 1.
Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.
Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.

Članak 71.
Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Iz Statuta SDP-a:


Članak 11.
Član/ica ima prava i obveze:

• samostalno poduzimati inicijative koje su u skladu sa Statutom i osnovnim
programskim i političkim stavovima Stranke;

• biti kandidiran/a na stranačkim listama za parlamentarne, područne (regionalne) i
lokalne izbore;

Prošlo je 20 punih godina od kada u RH imamo višestranački parlament. U parlamentu djeluju saborski zastupnici kao predstavnici građana RH koji su ih na parlamentarnim izborima ovlastili da ih predstavljaju.
Od uvođenja višestranačkog sustava u RH, dakle, ima tome 20 godina, pratim politička zbivanja u zemlji. Pratim i čekam da se pojave zastupnici koji će me zastupati. Mene i moje interese kao građanina koji ih je ovlastio za to.
U ovih 20 godina nisam osjetio da me netko tamo u parlamentu pedstavlja i zastupa. Kako smatram da je je njihov posao da me predstavljaju i zastupaju u nekoliko navrata sam im pisao u želji da moj glas dođe do hrvatskog parlamenta u kojem bi se trebao čuti glas svakog malog čovjeka u Hrvatskoj. Jer to je svrha i smisao postojanja parlamenta.
Pisao sam svim klubovima zastupnika i svim zastupnicima pojedinačno do čije adrese elektronske pošte sam uspio doći i tražio, jer to je moje pravo koje proizlazi iz Ustava, a isto tako proizlazi i iz činjenice da sam njihov poslodavac, da pročitaju u parlamentu što imam reći na određenu temu.
Naravno, u parlamentu nikad nije pročitan moj stav kao stav građanina ove zemlje koji ima pravo o svemu imati stav, a pogotovo o stvarima koje se tiču sudbine moje zemlje što za sobom vuče i sudbinu moje obitelji i mene osobno.
Dobio sam odgovor od jednog jedinog kluba zastupnika da su primili moj e-mail. I to je to.

Dakle, može se reći da sam nezadovoljan kako sam predstavljan i zastupan na mjestu na kojem svaki građanin ove zemlje ima pravo biti zastupan i predstavljan.
Neko vrijeme me tištilo to nezadovoljstvo, razmišljao o nekoj vrsti revolucije, a onda sam jednog dana (r)evoluirao i odlučio da se idem predstavljati i zastupati sam. Očito je da me nitko i ne može bolje zastupati i predstavljati od mene samog i da sam 20 godina čekao … sebe.

Na parlamentarnim izborima koji će se, prama najavama, održati upravo na moj rođendan(znak od nekud odozgo?) koncem ove godine, barem dvije stranke za koje znam će do imena kandidata na svojim listama doći putem predizbora.
Kako sam ja član SDP-a, a SDP nije jedna od te dvije stranke koje će do kandidata doći putem predizbora ostaje mi samo da ovako javno i transparentno iskažem svoju želju i najavim da ću imati kampanju kao da će predizbora u SDP-u biti.

Sve one koji me znaju, koji čitaju ono što pišem pozivam i tražim podršku:
(R)evoluirajmo zajedno!!

Renato Pilipović, Zadar

Drama u kokošinjcu

Možebitni i eventualni(copyright by V. Šeks) povratak Ive Sanadera u saborske klupe jako je uznemirio njegovu bivšu stranku HDZ. Diljem zemlje županijske organizacije HDZ-a organiziraju konferencije za tisak natječući se tko će žešće pljunuti na Sanadera i istovremeno iskazati lojalnost trenutnoj predsjednici HDZ-a Jadranki Kosor.
Jadranka Kosor poručuje da se ona ničeg ne boji. Isto to ponavljaju svi viđeniji HDZ-ovci. Ne znam čemu to uporno ponavljanje o izostanku straha.
Šest dana cijela zemlja raspravlja samo o tome. Kad se malo stišalo, buru je digao Damir Polančec. Nakon objave njegove izjave kako mu je Šeks prijetio i nudio rješenje za njegov slučaj pod uvjetom da umoči Sanadera opet se uskomešalo u HDZ-u. I opet Jadranka Kosor poručuje kako se ne boji.
Možda se Jadranka Kosor uistinu ne boji, ali se meni čini da to nije zbog njene hrabrosti nego da jednostavno nije svjesna što se to događa. A kad nisi svjestan onda se nemaš razloga ni bojati.
A da Jadranka Kosor nije svjesna što se događa i da je pogubila konce vidljivo je i iz toga što si je dozvolila komentiranje nepravomoćne presude Damiru Polančecu. I ne samo da je komentirala nego je išla tako daleko da je savjetovala Polančeca da je trebao tražiti izuzeće suca Turudića iz spornog predmeta, istovremeno se pozivajući na trodiobu vlasti. I sve to nedugo nakon što je izjavila da je problem u zatvaranju poglavlja 23 u pregovorima s EU bio neumjesno komentiranje sudskih procesa od strane visokih državnih dužnosnika i da je zbog takvog komentiranja RH dobila packu od EU.

Jadranka Kosor kaže da će parlamentarni izbori biti krajem 2011. godine. Oporba misli da je ovoj Vladi istekao rok valjanosti.
HDZ kaže da bi prijevremeni izbori usporili ili čak zaustavili proces pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Čini se kao pat-pozicija. Ali nije.

Cijelu priču treba vratiti u naš dobri, stari kokošinjac.
Sabor Republike Hrvatske bi trebao biti mjesto gdje će se otvoreno i iskreno razgovarati o situaciji u kojoj se zemlja nalazi i pokušati se dogovoriti o viziji hrvatske budućnosti.
Oporba je najavila da će u Saboru tražiti izglasavanje nepovjerenja Vladi. Vlast se raskokodakala kako nam izbori ne trebaju. Ja se slažem i s jednima i s drugima.
Izglasavanje nepovjerenja ovoj Vladi ne znači da se automatski mora ići na izbore. Ako padne Vlada nije pao Sabor. A Sabor je taj koji može izglasati podršku nekoj drugoj osobi da preuzme Vladu i vodi zemlju do okončanja pregovora s EU. A nakon toga da se raspišu izbori koji će kad se dogode bilo kad u 2011. biti redovni jer su u izbornoj godini.
Manjinska Vlada koja ima tehničku podršku parlamentarne većine nije nešto čega se treba ustručavati i nije nepoznanica u svijetu. Dapače, zemlja koja se nađe u situaciji u kojoj je RH danas i nema drugog kvalitetnog izlaza osim takvoga.

Ako se takav prijedlog dogodi kroz idući tjedan u Saboru imat ćemo priliku gledati tko je uistinu domoljub i stalo mu je da Hrvatska premosti ovu situaciju, a tko nije u stanju prevladati svoju taštinu koju je spreman staviti ispred interesa RH.

HDZ-ovi unutarstranački(iako je Ivo Sanader bivši, a ne trenutni član HDZ-a) problemi ne smiju opterećivati zemlju. Pravi lider bi u takvoj situaciji predao privremeno upravljanje zemljom nekom drugom dok ne raščisti situaciju u vlastitoj stranci. Nagađa se da bi Ivo Sanader mogao okupiti neke zastupnike HDZ-a u poseban zastupnički klub. To bi bila opasna situacija u smislu da bi mogao ucjenjivati Jadranku Kosor s davanjem ili nedavanjem podrške za bilo što. A ne treba zaboraviti da Ivo Sanader puno toga znade i da može progovoriti o tko zna kakvim marifetlucima ljudi iz trenutne Vlade koje je, na kraju krajeva, sam i postavio.
U trenutku kad se predsjednik(ili predsjednica) Vlade neke zemlje nađe u situaciji da može biti ucjenjivan, jedini odgovoran i domoljuban čin bi bio primopredaja upravljanja i izbjegavanje mogućnosti ucjene.

Je li Jadranka Kosor spremna biti odgovorna? Je li u stanju prepoznati trenutak u kojem se nalazi i ona i njena stranka i njena Vlada?

Odgovore ćemo saznati unutar idućeg tjedna.

(S)ustavno spuštanje kriterija

Ustav

Na 15. Sjednici Vlade RH 1. listopada donesen je i poslan Saboru prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava RH.

Iako u navedenoj odluci Vlade u točki III. se izrijekom spominje Prijedlog nacrta promjene Ustava RH navedeni prijedlog nacrta nije objavljen(bar ga ja nisam uspio naći).
Na Vladinim stranicama se može naći samo vijest(koju, btw, potpisuje HINA) o tome i interpretacija prijedloga nacrta promjena Ustava, ali nacrta nema.

U interpretaciji su navedene neke od predloženih promjena.
Pa kaže:

Podsjetivši kako je važeća norma u pogledu referenduma o ulasku RH u druge asocijacije vrlo stroga i predviđa većinu glasova svih birača u državi, premijerka Jadranka Kosor na sjednici Vlade rekla je kako se sada, s obzirom na veliku apstinenciju i velik broj birača koji žive u inozemstvu, predlaže da je za važenje referenduma dovoljna većina od ukupno izašlih birača na referendum.

O ovome je svojedobno pisao drlesar na pollitika.com. Jadranka Kosor očito izražava istu bojazan koju je tada izrazio drlesar. Premijerku je frka da referendum propadne, pa se predlaže smanjivanje praga za uspješnost referenduma.
Vlada ne čini dovoljno napora da građane informira što je to EU uopće i što za Hrvatsku znači ulazak ili neulazak u EU, niti čini previše na motivaciji građana po pitanju EU. A kad nemaš dovoljno informiranih i motiviranih građana onda moraš spustiti kriterije. To bi bio prvi državni referendum u samostalnoj RH(onaj o samostalnosti je bio prije samostalnosti, a za NATO ga nismo ni imali). Pa zar već za prvi referendum moramo spuštati kriterije?
Spuštanje kriterija je, čini se, postao obrazac po kojem se ova(a i barem dvije prethodne) Vlada ponaša i to nam je nekako postalo normalno.
No, kad je u pitanju promjena Ustava, trebamo li spuštanje kriterija prihvatiti zdravo za gotovo?

Pogotovo jer ovo nije jedino spuštanje kriterija koje se predlaže:

Izmjenama se propisuje da je za donošenje odluke Hrvatskog sabora o odlasku u vojne misije potrebna većina glasova saborskih zastupnika, za razliku od dosadašnje situacije kada je potrebna dvotrećinska većina.

U ovom sazivu Sabor broji 153 zastupnika. Za slanje hrvatskih vojnika u vojne misije je do sada bio potreban glas 102 zastupnika, a sad se predlaže da to bude glas 77 zastupnika. Ustavom je određeno da najmanji broj zastupnika u Saboru može biti 100, pa time postoji teoretska mogućnost da za slanje hrvatskih vojnika van granica Hrvatske može biti potreban samo 51 glas.
Po mom sudu je to debelo spuštanje kriterija.

Čak i sam način ulaska u ustavne promjene je spuštanje kriterija. Tko se sjeća Božićnog Ustava sjetit će se da je prije donošenja Ustava prethodila široka i duga javna rasprava. Neki prijedlozi koji su se čuli u tadašnjoj raspravi na kraju su i uvršteni u Ustav. Neki nisu, ali nitko ne može niti očekivati da će sve biti prihvaćeno.
Danas, 20 godina poslije, građani su ostali prikraćeni za javnu raspravu. Vlada šalje prijedlog u Sabor, Sabor će taj prijedlog prihvatiti i to je to. Građane nitko ne pita kakav Ustav žele. A nije im čak ni dostupan nacrt prijedloga promjena da barem budu upoznati sa svim promjenama.

Kakav Ustav vi želite?

Zastupajte!

Eto. Izglasana vlada. Ništa novoga s te strane.
Kažu da se prvih 100 dana neke vlade pusti vladu na miru. Vrijedi li to za sve ministre ili samo za one koji su to tek postali? Ako ne vrijedi za one koji su već bili ministri, odnosi li se to i na one koji su promijenili resor? Ili i za njih tek počinje teći rok od 100 dana.
Bilo kako bilo, mislim da na njih ne treba ni trošiti puno riječi. Eno im njihovih 100 dana. Ionako su sve rekli u zadnjih 1400 dana.
U nekoliko sam navrata pisao kako bi Sabor trebao biti centralno mjesto hrvatske politike. Pa sam malo bacio oko na novi saziv. Da vidim tko će nas predstavljati i zastupati. Nisam gledao cijeli prijenos, ali ono što sam vidio pokušat ću opisati.
Predsjednik Sabora Luka Bebić je već viđen. Ništa novo pod kapom nebeskom. Potpredsjednici Ivan Jarnjak, Vladimir Šeks također. Treći potpredsjednik HSS-ovac Josip Friščić je pokazao da je on u stvari predsjednik kluba HSS-a i da je Marijana Petir tek puka kozmetika.
Kod izglasavanja članova nekog saborskog odbora Petirka je protestirala što na popisu onih koji trebaju ući u taj odbor nije i Friščić. Friščić je šutio, a Bebić objasnio Petirki da su oni dogovorili s Friščićem sve. Drugim riječima, Marijana Petir ima da šuti i tu i tamo digne ruku kad to zatreba. Toliko o HSS-ovim zastupnicima.
HDZ-ovci nisu pokazali ništa osim stvaranja buke kad bi govorio netko od oporbenih zastupnika.
HSLS-ove zastupnike nisam zamijetio.
IDS-ov Damir Kain standardan.
HNS-ovac Dragutin Lesar je već poznat i njegov način rada poznajemo. Svidjela mi se njegova „naplata“ PDV-a novoj vladi. Ostale nisam vidio. Netko mi je rekao da je Goran Beus Richembergh imao dobar nastup, ali nisam vidio pa ne mogu suditi.
SDP ima nekoliko novih zanimljivih zastupnika. Prvo što sam uočio kod SDP-ovaca je da ne robuju mjestu na kojem će sjediti. Naime, svaki put kad bih prebacio na program na kojem je išao prijenos sjednice sabora, SDP-ovci su drugačije bili razmješteni. Svidjelo mi se to.
Drugo što sam kod SDP-a uočio je mladost zastupnika. Ima tu, naravno, i saborskih veterana, ali na prvi pogled sve djeluje dobro ukomponirano. Neloš balans mlađih i starijih.
Predsjednik SDP-a Zoran Milanović kao novi zastupnik imao je jako dobar nastup ometan dobacivanjem HDZ-ove gomile. Jadni HDZ-ovci ne kuže da se sami prikazuju kao bukačka gomila.
Nenada Stazića, Ingrid Antičević Marinović, Antuna Vujića, Mariju Lugarić već znamo. Po jučer viđenom, neće Sanaderu biti lako.
A doveo je SDP u Sabor i mladića koji me recitacijom Banovog „Ruzinavog broda“ oduševio. Riječ je o Arsenu Bauku koji je u svojoj raspravi o novom sastavu vlade pokušao ukazati na nelogičnost nagrađivanja Branka Vukelića mjestom ministra obrane. Pokušali su ga HDZ-ovci ometati dobacivanjem, ali im nije uspjelo. Na Baukovu recitaciju je čak i Vladimir Šeks ostao bez teksta.
Vidio sam i nastup Mirele Holy, još jedne SDP-ove nove snage. Govorila je o ekologiji i vidjelo se da vlada materijom o kojoj priča. Prilikom njenog nastupa HDZ-ovci se nisu oglašavali jer je njima ekologija ionako zadnja rupa na svirali.
Nisu se HDZ-ovci oglašavali ni kad je govorio Branko Grčić, SDP-ov stručnjak za regionalizaciju u izborima naglašavan kao kandidat za mjesto ministra godpodarstva. Dok je Grčić govorio o zastarjelim programima koji su uvršteni u koalicijski sporazum(ujedno i program nove vlade) i nedostatku novih programa koji će se provoditi u budućnosti, HDZ-ovci su samo pokunjeno slušali.
Ostale nisam vidio. Ako je suditi po viđenom i ako ostali zastupnici SDP-a imaju ovako dobre nastupe, predviđam slom živaca za predsjednika Sabora Luku Bebića i vrlo brzi odlazak s vlasti HDZ&comp.

Glas narodni:

Ima se vlade,
nema se nade.

Ne glasam za odijelo

Ovako kaže naš Ustav :

Članak 1.
Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i
ravnopravnih državljana.
Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.

Članak 70.
Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Članak 80.
Hrvatski sabor:
– odlučuje o donošenju i promjeni Ustava,
– donosi zakone,
– donosi državni proračun,
– odlučuje o ratu i miru,
– donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora,
– donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske,
– odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske,
– raspisuje referendum,
– obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom,
– nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom
saboru, u skladu s Ustavom i zakonom,
– daje amnestiju za kaznena djela,
– obavlja druge poslove utvrđene Ustavom.

Članak 112.
Vlada Republike Hrvatske:
– predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru,
– predlaže državni proračun i završni račun,
– provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora,
– donosi uredbe za izvršenje zakona,
– vodi vanjsku i unutarnju politiku,
– usmjerava i nadzire rad državne uprave,
– brine o gospodarskom razvitku zemlje,
– usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi,
– obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom.

Članak 114.
Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru.
Predsjednik i članovi Vlade zajednički su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno su
odgovorni za svoje područje rada.

Dakle, sve bi trebalo biti jasno. Hrvatski sabor bi trebao biti centralno mjesto hrvatske politike. Je li uistinu tako?
Kako se bliže parlamentarni izbori, svi oni koji će se na tim izborima natjecati počeli su isticati svoje prednosti i mane svojih protivnika u tom natjacanju.
Suprotno nazivu „parlamentarni izbori“, ovi se izbori pokušavaju pretvoriti u izbor premijera i njegovih ministara.
Raspravlja se o likovima koji bi trebali voditi Vladu. Je li star, je li mlad, je li visok, je li nizak, je li debeo, je li mršav, je li spor, je li brz, je li homo, je li hetero…?
Već se prešlo i na drugu razinu, pa se tako raspravlja o tome tko ima bolji sat, tko ima bolje odijelo, tko ima više na računu…(na kraju se svodi na ono: „moj je veći“) Iz Vlade čak poručuju koliko bi svak trebao posjedovati dobara da bi se aktivno uključio u političke procese odlučivanja. Iako Ustav kaže:


Članak 14.
Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu,
jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju,
naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.
Svi su pred zakonom jednaki.

Parlamentarna demokracija nam ide strelovitom brzinom prema dnu (ako već i nije na samom dnu).
Ma zar ćemo stvarno na izborima zaokružiti ime čovjeka čija je jedina kvaliteta ljepše odijelo nego ono u ostalih kandidata!?
Cijela ova priča se događa u vrijeme kad stremimo ulasku u EU. U Hrvatskoj se javljaju i glasovi koji pitaju gubimo li suverenitet ulaskom u EU. Ovakvim odnosom prema Hrvatskom saboru koji danas prevladava u Hrvatskoj, nema straha od gubljenja suvereniteta ulaskom u EU. Suverenitet smo već izgubili. Zna li netko zadnji zakon koji je Hrvatski sabor samostalno kreirao i donio bez preuzimanja od zemalja članica EU ili prepisivanja?
Ekipa koja će znati samostalno kreirati ideje i pretvoriti ih u zakonski okvir, ekipa koja će to znati realizirati, ekipa koja će dati težinu Hrvatskom saboru i vratiti mu suverenitet dobit će moj glas. Moj glas ide saborskom zastupniku, a ne premijeru.
Naravno, nikome ne oduzimam pravo da glasa za nečije odijelo.

Plaćena šutnja

Ušli smo u izbornu godinu.
Kampanja je krenula još u prošloj.
U slijedećim mjesecima do izbora bit ćemo izvrgnuti propagandi na različite načine.
Svi će nas pokušati uvjeriti da su baš oni bili najvrijedniji u proteklom mandatu i da će baš oni najbolje voditi zemlju.
Malo sam prelistao stranice Sabora i pozabavio se matematikom.
Na jednoj stranici imamo podatke o zastupničkoj aktivnosti u tekućem mandatu.
Iz podataka koji su tamo objavljeni možemo vidjeti koliko je tko od zastupnika bio aktivan u raspravama. Doduše, iz tih podataka ne možemo iščitati kvalitetu rasprave, ali možemo vidjeti koliko je kome uopće stalo da u Saboru nešto i kaže.

Možemo vidjeti da je rekorder po broju javljanja Pero Kovačević (HSP) s 834 javljanja.
Drugo mjesto drži Ingrid Antičević Marinović (SDP) sa 641 javljanjem.
Brončanu medalju trenutno drži Nenad Stazić (SDP) s 565 javljanja za riječ.

Ekipno stvari stoje ovako(po ukupnom broju javljanja):
HDZ ima ukupno 6077 javljanja, ali kad se to podijeli s brojem zastupnika HDZ-a dobijemo broj od 99,67 javljanja po zastupniku.
SDP ima ukupno 4659 javljanja za riječ ili 155,30 javljanja po zastupniku.
HNS-ukupno 1443 javljanja ili 131,18 javljanja po zastupniku.
HSP-ukupno 1355 javljanja ili 193,57 javljanja po zastupniku.
HSS-ukupno 1043 javljanja ili 130,38 javljanja po zastupniku.
HSLS-ukupno 305 javljanja ili 101,67 javljanja po zastupniku.
HSU-ukupno 163 javljanja ili 54,33 javljanja po zastupniku.
DC-nema dovoljno podataka jer je V. Škare-Ožbolt bila dio mandata ministrica, a nema podataka za zastupnika kojega je zamijenila.
Ostale stranke me nisu pretjerano zanimale.

Kad podijelimo koliko je koja stranka imala javljanja po zastupniku sa 22 sjednice koliko ih je obrađeno u tim podacima dobijemo ovo:
HSP-8,80 prosječno javljanja jednog zastupnika po sjednici
SDP-7,06
HNS-5,96
HSS-5,93
HSLS-4,62
HDZ-4,53
HSU-2,47

Kad se predizborna kampanja zahukta i počnu vam pričati priče, pogledajte i proučite ove brojke.