Category Archives: Pravosuđe

Srk i čepić na tribini

Već neko vrijeme Đurđa Adlešič se trudi prikazati kao netko tko želi spriječiti nerede na sportskim natjecanjima. Pa je najavila Zakon o navijačima. Većina navijačkih udruga se obrušila na njen prijedlog jer navijače izjednačuje s huliganima.
Podršku Đurđi Adlešič da iskorijeni neželjene scene na sportskim borilištima pružio je pred mjesec dana i premijer doktor Ivo Sanader.
I onda se dogodi finale svjetskog rukometnog prvenstva između Hrvatske i Francuske. Utakmicu nipošto nije htio propustiti ni premijer doktor Ivo Sanader. Slovenski premijer Pahor se nije odazvao Sanaderovom pozivu i nije došao.
I tako premijer doktor Ivo Sanader zavalio se u udobnosti VIP lože u društvu Jadranke Kosor. Kad već nema Pahora da ne bude čovjek sam.
I? I ispija neko fino bijelo vino:
Ivo Sanader
U Zakonu o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima(koji je na snazi od 2003.) piše:


Članak 3.
(1) Športskim natjecanjem u smislu ovoga Zakona smatra se svako pojedino natjecanje u okviru sustava športskih natjecanja uspostavljenog na temelju Zakona o športu, u kome se natječu domaći i gostujući športski klub.

(4) Športskim objektom u smislu ovoga Zakona smatra se, pored športskog objekta prema odredbama Zakona o športu, i drugi zatvoreni ili otvoreni objekt koji služi obavljanju drugih djelatnosti kada se povremeno koristi za športsko natjecanje.
(5) Alkoholnim pićem u smislu ovoga Zakona smatra se svako piće koje sadrži alkohol.

Članak 32.
(1) Prekršajni sud može počinitelju prekršaja propisanog ovim Zakonom uz novčanu kaznu i kaznu zatvora, pored zaštitnih mjera propisanih Zakonom o prekršajima, izreći i zaštitnu mjeru zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima u trajanju koje ne može biti kraće od jedne godine niti duže od dvije godine računajući od pravomoćnosti sudske odluke.
(2) Zaštitna mjera zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima može se izreći i bez izricanja kazne.
(3) Za prekršaje propisane ovim Zakonom zaštitna mjera oduzimanja predmeta obvezno se izriče.

Članak 39.
(1) Novčanom kaznom od 500,00 do 10.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje tri dana do najdulje 30 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja:
1. posjeduje ili konzumira alkoholna pića ili opojne droge ili posjeduje pirotehnička sredstva, oružje i druga sredstva pogodna za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja prilikom dolaska i/ili prilikom odlaska sa športskog natjecanja (članak 4. podstavak 1.)

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima kaže:

Članak 1.
U Zakonu o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima (»Narodne novine«, br. 117/03.) u članku 3. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Športskim natjecanjem u smislu ovoga Zakona smatra se svako pojedino natjecanje u okviru sustava športskih natjecanja uspostavljenog na temelju Zakona o športu, u kome se natječu domaći i gostujući športski klub, međunarodno natjecanje organizirano na području Republike Hrvatske, natjecanje u sustavu europskih i svjetskih športskih organizacija, natjecanje za koje postoji procjena mogućnosti izbijanja nereda i nasilja te natjecanje u inozemstvu u kojem sudjeluje reprezentacija ili športski klub iz Republike Hrvatske.«
U stavku 4. iza riječi: »natjecanje« dodaju se riječi: »te prostor na kojem se ulazak i kretanje osoba uvjetuje posjedovanjem ulaznice ili posebne dozvole koju izdaje organizator natjecanja«.

Članak 12.
U članku 32. stavku 1. mijenja se i glasi:
»(1) Prekršajni sud može počinitelju prekršaja propisanog ovim Zakonom uz novčanu kaznu i kaznu zatvora, pored zaštitnih mjera i mjera opreza propisanih Zakonom o prekršajima, izreći i zaštitnu mjeru zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima na području Republike Hrvatske, u trajanju koje ne može biti kraće od jedne godine niti duže od dvije godine računajući od pravomoćnosti sudske odluke.«
U stavku 2. iza riječi: »prisustvovanja« dodaje se riječ: »određenim«.
Iza stavka 3. dodaju se stavci 4., 5. i 6. koji glase:
»(4) O počinitelju prekršaja kojem je izrečena zaštitna mjera iz stavka 1. i 2. ovoga članka ili mjera opreza sud osim podnositelja zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka obavještava i nacionalni športski savez, koji obavijest o mjeri dostavlja organizatorima športskih natjecanja odnosno ugovornim distributerima ovlaštenim za prodaju ulaznica te klubu odnosno udruzi navijača.
(5) Organizator športskog natjecanja ili ugovorni distributer odbit će prodati ili dodijeliti ulaznicu za određeno natjecanje osobi kojoj je izrečena zaštitna mjera iz stavka 1. i 2. ovoga članka ili mjera opreza za vrijeme dok traje ta zaštitna mjera ili mjera opreza.
(6) Organizator športskog natjecanja dužan je poduzeti mjere za onemogućavanje pristupa na prostor športskog objekta osobi kojoj je izrečena zaštitna odnosno sigurnosna mjera zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima ili mjera opreza.«

Članak 17.
Članak 39. mijenja se i glasi:
»(1) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 3 dana do najdulje 30 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja:
1. posjeduje ili konzumira alkoholna pića ili opojne droge ili posjeduje pirotehnička sredstva, oružje i druga sredstva pogodna za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja prilikom dolaska i/ili prilikom odlaska sa športskog natjecanja (članak 4. podstavak 1.)

Članak 18.
Iza članka 39. dodaju se članci 39.a i 39.b koji glase:

Članak 39.b
(1)Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove ustrojava i vodi zbirku podataka prijestupnika i događaja na športskim natjecanjima.
(2) Zbirka podataka iz stavka 1. ovoga članka sadrži: osobne podatke o navijačima (ime i prezime, ime oca/majke, datum i mjesto rođenja, spol, nadimak, pseudonim, zanimanje, pripadnost klubu navijača ili navijačkoj skupini, fotografiju te svaku informaciju koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati), podatke o navijačkim skupinama sklonim nasilju i nedoličnom ponašanju; podnesenim kaznenim prijavama i zahtjevima za pokretanje prekršajnog postupka; izrečenim mjerama opreza, kaznama, sigurnosnim i zaštitnim mjerama; dovedenim i zadržanim osobama te podatke dobivene od inozemnih policijskih tijela.
(3) Podaci iz stavka 2. ovoga članka mogu se koristiti za razmjenu u okviru međunarodne policijske suradnje, a mogu se davati i drugim korisnicima sukladno propisu kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
(4) Podaci iz stavka 2. ovoga članka čuvaju se deset godina.«

Dakle iz navedenoga se može vidjeti da premijera doktora Ivu Sanadera treba kazniti s 1 000,00-10 000,00 kn ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 3 dana do najdulje 30 dana, izreći zaštitnu mjeru zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima na području Republike Hrvatske, o tome obavijestiti i nacionalni športski savez koji onda treba obavijestiti distributere ulaznica. Također, MUP treba njegove podatke ubaciti u zbirku podataka prijestupnika i čuvati te podatke 10 godina. I naravno, MUP treba te podatke koristiti za razmjenu u okviru međunarodne policijske suradnje.

Ajde Đurđa, što se čeka? Uvedi reda na sportskim terenima. Ili misliš da se ne treba držati zakona kao pijan(kako prigodno) plota?

A sve zbog jedne čokoladice…

Glas Slavonije je objavio plaćeni oglas u kojem je objavljen ugovor između Ante Đapića i Vlade Zeca. Nisam pročitao cijeli ugovor jer ga nigdje nisam mogao naći. Postoji samo dio ugovora koji je objavljen na webu(zanimljivost je da je Zec potpisan sa mr. ispred imena, a Đapić nije). Ako netko ima link na cjelovit ugovor neka ga stavi.
Po medijskim izvješćima je u ugovoru uglavljena obaveza da Vlado Zec(odnosno Kamen Ingrad d.d.) treba organizirati i financirati HSP-ov 5. Sabor, urediti i opremiti prostorije HSP-a, otplatiti Đapićev stan u Zagrebu, renovirati Đapićevu kuću u Osijeku, a zauzvrat će Kamen Ingradu biti otpisani dugovi prema državi.
USKOK je navodno pokrenuo istragu oko tog ugovora. Iako je prije nekog vremena USKOK odbacio kaznenu prijavu protiv Đapića. Zbog tog odbacivanja prijave suspendiran je Robert Petrovečki.
Medijski izvjestitelji dokaze za mutne rabote vide u činjenici da Anto Đapić sa svojim i sa prihodima svoje supruge nije mogao steći imovinu koju posjeduje. I ima tu neke logike.
S druge strane, Kamen Ingradu su zaista otpisani dugovi prema državi. U iznosu od 30 000 000 kn. Dugove je otpisala Vlada pod predsjedanjem Ive Sanadera. Na zastupničko pitanje Milanke Opačić o tom otpisu dugova Ivo Sanader je tada rekao:

Tražio sam da se sve radi po zakonu, pa i u tom slučaju koji smo naslijedili od vaše vlade, ali i da se zaštiti 700 radnika te tvrtke.
Da ste socijalna stranka, to biste podržali, ali je očito da SDP nije socijalna stranka

Klub zastupnika HNS-a tada traži da se pokrene postupak utvrđivanja sukoba interesa za Đapića, Sanadera i Zeca.
Tadašnji glasnogovornik Vlade i HDZ-a Ratko Maček je to komentirao:

Vrlo je neozbiljno, vrlo neodgovorno i na osnovu vrlo paušalnih ocjena da si neki ljudi daju za pravo pokretati ovakve postupke.
Naravno, argumentima ćemo dokazati da to apsolutno ne stoji i da je ovo samo pokušaj skupljanja jeftinih političkih bodova.

HSP-ovac Pero Kovačević je tada rekao:

Ovo što govore o Đapiću nema nikakve veze sa stvarnošću jer Đapić niti je član Vlade niti može utjecati na Vladu. Vlada je sve u slučaju Kamen Ingrada i drugih poput Konstruktora i sličnih kamenoloma koji su ilegalno radili rješavala po propisima koje je donijela bivša Vlada.

Nešto prije toga je Đapić izjavio da je Zecov politički dužnik.

Osam mjeseci poslije Vlado Zec je uhićen zbog zloporabe položaja i ovlasti u poslovanju. Naime, Požeško-slavonska županija s tadašnjim HDZ-ovim županom Antom Bagarićem i Županijska uprava za ceste su nezakonito dijelili kredite. Kredit je dobio i Vlado Zec, ali novac nije vratio. Anto Bagarić ne mora brinuti za uhićenje. On je danas uvaženi zastupnik u Saboru.

Kao što je uvaženi zastupnik u Saboru i Branimir Glavaš. Koji je jedno vrijeme bio izuzetno blizak s Antom Đapićem dok nije otkrio da mu Đapić jede čokoladice koje su bile namijenjene Glavašu dok je Glavaš štrajkao glađu.
Nekako u isto vrijeme u Glavašu se rasplamsala stara ljubav prema Sanaderu, pa kad god Sanaderu ponestane ruku u Saboru Glavaš uskače.

A sad na početak. Zec je izvršio svoje obaveze iz ugovora s Đapićem. Zecu su brisani dugovi prema državi što je prema ugovoru bila Đapićeva obaveza. Đapić(kao što je to lijepo pojasnio Kovačević) nije član Vlade.
Postavlja se pitanje tko je karika između Đapića i Vlade da je Đapić mogao utjecati da se Zecu brišu dugovi.
Možda su karike predsjednik HSP-a i predsjednik HDZ-a? Jer ne treba zaboraviti da su u to vrijeme HSP i HDZ bili koalicijska vlast u Požeško-slavonskoj županiji.

Ali…neka institucije rade svoj posao.

Organizirani kriminal i neorganizirano društvo

U čvrstim kandžama organiziranog kriminala Hrvatska je osuđena na propast. Organizirani kriminal koji se isprepleo kroz gospodarstvo, politiku, tajne službe, policiju, pravosuđe, obrazovanje, zdravstvo…nas guši, melje, ždere iz dana u dan.

Crkva, koja se predstavlja kao moralni autoritet u društvu, ne reagira. Nekoć davno su spomenuli „grijeh struktura“ i misle da je to sve što mogu napraviti i da je to sasvim dovoljno.

Ostali smo prepušteni sami sebi jer u sve ove gore nabrojane se ne možemo pouzdati i nadati da će nas osloboditi. A oni to ne mogu jer su ili nesposobni ili su oni ti od kojih se treba osloboditi jer organizirani kriminal bez podrške tih struktura ne može opstati.

I znamo mi to svi. I tepamo si kako smo pametni kad smo to tako dobro shvatili.

Prije par dana je jedan 15-ogodišnjak trebao apelirati na građane da se trgnu i iziđu na ulicu. Dijete shvaća ono što svi shvaćamo, ali to dijete je pokušalo nešto konkretno i učiniti.

I kako mi tom djetetu odgovorimo? Mali ti si budala!

U cijeloj državi tisuću ljudi iziđe na ulicu. Ma da je izišlo i 10 puta veći broj građana ista poruka bi tom djetetu bila.

Jer nismo izišli svi, jer nismo digli glas, jer smo ostavili to dijete samo na ulici.

Pišu se tekstovi da nam treba Eliot Ness. Eliot Ness je simbol borbe protiv organiziranog kriminala. Netko tko je spreman sve žrtvovati da bi stao na kraj bandi. Sve, uključujući i život, svoj i svoje obitelji.

Imamo li pravo zahtijevati postojanje takve osobe?

Mnogi će zasigurno reći da imamo jer kao građani ove zemlje imamo pravo tražiti da nas država štiti.

Ja nisam siguran da imamo to pravo.

Tko nam daje za pravo tražiti od nekoga da da svoj život ako mi nismo spremni dati pola sata vremena da iziđemo na ulicu?

Tko nam daje za pravo tražiti ugrožavanje nečijeg djeteta ako nismo u stanju poslušati svoje dijete kad nam kaže da je vrijeme da iziđemo na ulicu?

Tko nam daje za pravo tražiti išta kad nismo u stanju tražiti?

Pitaj Boga di je sir

Ovih dana sam, kao vjerojatno svi koji prate što se događa, razmišljao o akciji originalno osmišljenog kodnog naziva „Index“. U toj akciji je dopao šapa hrvatskog pravosudnog sustava lik koji je za ispit navodno dobio tri pladnja pršuta(nije specificirano radi li se o drniškom, posedarskom, istarskom pršutu ili je u pitanju neki uvozni jad).
Svi koji ste se ikada našli u situaciji(pirevi, krizme, krštenja, rođendani, stranački domjenci, partijski domjenci, božićni domjenci i slične prigode) da ispred sebe vidite pladanj pršuta zamijetili ste da se uvijek na pladnju sa pršutom nađe i sir. Nerijetko su tu i masline(ponekad u obje varijante i crne i zelene, a zna se dogoditi da budu i one probušene sa paprikom ili nečim drugim u toj rupi), ali bez sira ne ide nikako. Sir je neizostavni dio pladnja s pršutom da bi se uopće mogao nazvati pladanj pršuta.
Za svakoga sa zdravom logikom nameće se jedno pitanje: Gdje je nestao sir sa ta tri pladnja iz akcije originalno osmišljenog kodnog naziva „Index“?
Hoće li cijeli slučaj pasti jer nema sira? Ne vjerujem da će se moći iti jednom sucu u Hrvatskoj prodati priča da je pladanj pršuta bio bez sira. Ta ako itko znade kako izgleda pladanj pršuta oni bi mogli znati.

Čitam kako se generalu(ima li on još uvijek taj čin?) Vladimiru Zagorcu ne može suditi za tajne račune prilikom kupovine naoružanja tijekom rata. Hrvatska u svom zahtjevu za izručenje, po riječima Zagorčeva odvjetnika Zvonimira Hodaka, nije niti spomenula te račune. Kaže još Hodak da se Zagorcu može suditi samo za dijamante.

Dakle, sudit će mu se za misteriozne dijamante, a za pljačku novca namijenjenog kupovini naoružanja za hrvatsku obranu izgleda da nikom ništa jer je u tom dijelu priče se došlo tek do predistražnih radnji.

Hoće li i ovaj slučaj pasti jer ne znaju objasniti gdje je sir?

Gore sam u jednoj zagradi postavio pitanje ima li Vladimir Zagorec još uvijek čin generala. Ako ima cijela ova priča oko izručenja je nepotrebna.
Mogao mu je jednostavno predsjednik RH Stjepan Mesić, koji je ujedno i vrhovni zapovjednik oružanih snaga, izdati izravnu naredbu: „Dolazi kući!“ Znamo da se izravna naredba od direktno nadređenog u vojsci ne smije odbiti.

Pajo Patak odao podatak

U današnjoj Slobodnoj Dalmaciji jedna vijest mi je privukla pažnju. U članku (autori Tonka Čubelić i Marko Didić) piše o djevojci iz Splita koja je krađom identiteta oštetila dvije žrtve.

Najobičniji članak iz crne kronike koji sam na brzinu preletio dok nisam došao do jedne rečenice koja otkriva puno više od samog čina prijevare koji je izvela 29-godišnja djevojka.

Naime, dok je prvoj žrtvi ukrala identitet iskoristivši činjenicu da ima isto ime i prezime kao žrtva(pa čak i mjesec i godinu rođenja), kod druge žrtve je situacija malčice drugačija.

Najprije je nazvala PBZ banku u kojoj žrtva ima račun, prijavila nestanak i tražila novu karticu. Iz banke, očito, nikome nije palo na pamet provjeriti tko zove. Dakle, može bilo tko nazvati umjesto vas i prijaviti nestanak kartice i zatražiti izdavanje nove. Prilično sigurna banka, zar ne? Ili je samo službenica glupača?

Prevarantica je također nazvala firmu u kojoj žrtva radi, rekla im da zove iz Porezne uprave i zatražila žrtvin matični broj. I dobila ga!! I opet nikome nije palo na pamet provjeriti tko uistinu zove. Koliko netko treba biti glup pa nečije podatke dati na osnovu jednog telefonskog poziva? A dolje niže u jednom citiranom članku zakona vidjet ćete da postoji točno određena procedura(pisani zahtjev) za izdavanje nečijih osobnih podataka.

Zakon o zaštiti osobnih podataka jasno kaže:

Članak 7.

Osobni podaci smiju se prikupljati i dalje obrađivati:

– uz privolu ispitanika ili

– u slučajevima određenim zakonom.

U slučaju prikupljanja i obrade osobnih podataka uz privolu ispitanika, osobni se podaci smiju prikupljati i dalje obrađivati samo u svrhu za koju je ispitanik dao privolu.

Bez privole ispitanika osobni podaci smiju se prikupljati i dalje obrađivati:

– u svrhu izvršavanja zakonskih obveza voditelja zbirke osobnih podataka, ili

– u svrhu zaštite života ili tjelesnog integriteta ispitanika ili druge osobe u slučaju kada ispitanik fizički ili pravno nije u mogućnosti dati svoj pristanak, ili

– ako je obrada podataka nužna radi ispunjenja zadataka koji se izvršavaju u javnom interesu ili u izvršavanju javnih ovlasti koje ima voditelj zbirke osobnih podataka, ili

– ako je ispitanik sam objavio te podatke.

Članak 11.

Voditelj zbirke osobnih podataka ovlašten je osobne podatke dati na korištenje drugim korisnicima na temelju pisanog zahtjeva korisnika ako je to potrebno radi obavljanja poslova u okviru zakonom utvrđene djelatnosti korisnika.

Pisani zahtjev mora sadržavati svrhu i pravni temelj za koriš­tenje osobnih podataka te vrstu osobnih podataka koji se traže.

Zabranjeno je davanje osobnih podataka na korištenje drugim korisnicima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.

Osobni podaci obrađeni u znanstveno-istraživačke i statis­tičke svrhe ne smiju omogućiti identifikaciju osobe na koju se osobni podaci odnose.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, voditelj zbirke osobnih podataka vodi posebnu evidenciju o osobnim podacima koji su dani na korištenje, korisniku osobnih podataka i svrsi za koju su osobni podaci dani.

Članak 36.

Novčanom kaznom od 20.000,00 do 40.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. izvršitelj obrade koji prekorači granice svojih ovlasti ili osobne podatke prikuplja i obrađuje za drugu namjenu osim ugovorene ili ih daje na korištenje drugim korisnicima ili ne osigura provođenje ugovorenih mjera zaštite osobnih podataka (članak 10. stavak 3.),

2. voditelj zbirke osobnih podataka koji ne uspostavi evidenciju koja sadrži temeljne informacije o zbirci osobnih podataka ili evidenciju vodi nepotpuno (članak 14.),

3. voditelj zbirke osobnih podataka ili korisnik koji nije osigurao odgovarajuću zaštitu osobnih podataka (članak 18.),

4. voditelj zbirke osobnih podataka, korisnik ili izvršitelj obrade koji onemogući Agenciju u obavljanju radnji iz članka 32. stavka 5. i 6. ovoga Zakona,

5. voditelj zbirke osobnih podataka ili izvršitelj obrade koji ne postupi po naredbi ili zabrani Agencije (članak 34. stavak 1.),

6. ravnatelj Agencije, zamjenik ravnatelja te zaposlenici stručne službe Agencije koji otkriju povjerljive podatke koje saznaju u obavljanju svojih dužnosti (članak 35.).

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

Ovo je jedan slučaj otkrivanja tuđih osobnih podataka, a siguran sam da ih ima dosta. Ovaj je dospio u novine samo zbog toga što je vlasnica osobnih podataka postala žrtva prevarantice. A što je sa onim slučajevima kad netko odaje ili prodaje naše osobne podatke, a vidimo da na vrlo jednostavan način možete doći do nečijih zaštićenih osobnih podataka? Pa čak je i Porezna uprava prošlih godina slala rješenja o povratu poreza(ne znam kako su ove godine izgledale omotnice jer još nisam dobio rješenje) sa dva prozorčića na omotnici. U većem prozorčiću je ime, prezime i adresa poreznog obaveznika, a u drugom manjem prozorčiću JMBG obaveznika. Na taj način svima koji su u doticaju s omotnicom od Porezne uprave, preko kurira koji ih nose na poštu, djelatnica u pošti do poštara koji će vam rješenje uručiti vaš JMBG je dostupan.

Jeste li čuli da je kad netko odgovarao i platio neku kaznu zbog toga?

Tko sve ima vaše osobne podatke koje ste ostavili u svojoj firmi ili u banci u kojoj imate račun?

Kaznena prijava zbog ZERP-a

Ured Glavnog državnog odvjetnika gosp. Mladena Bajića

KAZNENA PRIJAVA

protiv:
Hidajet Biščević zvani Hido, rođ. 18. rujna 1951., Sarajevo, BiH, zaposlen na mjestu državnog tajnika za politička pitanja u MVPEI

Dana 4. lipnja 2004. u Bruxellesu(Belgija) Hidajet Biščević zvani Hido je u svojstvu državnog tajnika potpisao Zapisnik sa trojnog sastanka između Italije, Slovenije i Hrvatske koji se održao tog dana.

Na sastanku su sudjelovali Roberto Antonione( državni tajnik, Ministarstvo vanjskih poslova Italije), Michael Leigh( zamjenik glavnog direktora, Glavna uprava za vanjske odnose, Europska komisija), Andrej Logar(državni tajnik, Ministarstvo vanjskih poslova Slovenije), Hidajet Biščević zvani Hido(državni tajnik, Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske).

Citat iz Zapisnika:

„G. Biščević, državni tajnik iz Hrvatske informirao je prisutne o Odluci koju je 3. lipnja 2004. donio Hrvatski sabor kao dopunu Odluke o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske u Jadranskom moru, koja navodi da će primjena Zaštićenog ekološkog i ribolovnog pojasa Republike Hrvatske, u odnosu na države članice Europske unije, započeti po zaključenju Partnerskog ugovora o ribarstvu između Republike Hrvatske i Europske zajednice, te je izrazio spremnost Hrvatske da se u tom cilju uključi u pregovore.

Hrvatska je potvrdila da tijekom tog razdoblja neće biti promjena u postojećem režimu za države članice Europske unije u predmetnom području Jadranskog mora.

Talijanski i slovenski državni tajnici primili su na znanje odluku Hrvatskog Sabora. Pozdravili su suspenziju primjene svih aspekata Zaštićenog ekološkog i ribolovnog pojasa na države članice EU. Izrazili su mišljenje da bi se ovo trebalo primjenjivati dok se ne postigne zajednički dogovor u EU duhu uzimajući u obzir interes susjednih EU država.

Sudionici sastanka su izrazili spremnost na nastavak zajedničkog djelovanja u EU duhu dobrosusjedskih odnosa i uzimajući u obzir interes svih zainteresiranih strana, trilateralno i sa Europskom komisijom, dok se ne postigne zajednički dogovor. „

Iz Zapisnika je vidljivo da je osumnjičenik Biščević u ime Republike Hrvatske preuzeo obavezu nemijenjanja postojećeg režima primjene Zaštićenog ekološkog i ribolovnog pojasa Republike Hrvatske.

Na tiskovnoj konferenciji održanoj 7. ožujka 2008. predsjednik Vlade Republike Hrvatske Ivo Sanader je izjavio kako mu je u ime Europske komisije povjerenik za proširenje Olli Rehn rekao da Hrvatska mora otkloniti razloge nezadovoljstva Italije i Slovenije ZERP-om, a zbog kojih “na neki način dolazi do blokade pregovora”.(objavljeno na web stranici Vlade Republike Hrvatske http://vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2008/ozujak/tiskovna_konferencija_predsjednika_vlade)

Također je na istoj web stranici i u istom izvještaju navedeno da je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Ivo Sanader Rehnove riječi shvatio kao ultimatum.

11. ožujka 2008. predsjednik Vlade Republike Hrvatske održao je sastanak sa predstavnicima hrvatskih parlamentarnih stranaka.

Nakon sastanka je izjavio:

„…pa je i danas bilo riječi o ovoj situaciji u kojoj se nalazi Hrvatska i u kojoj se nalazimo pred dilemom nastaviti u petoj brzini pregovore s Europskom unijom ili… i…ne…i.. a što uključuje onda ne primjenjivati primjed…privremeno ZERP na zemlje članice Europske unije ili ostati u ovoj situaciji, a to znači u stanovitoj, za sada još uvijek neformalnoj, blokadi pregovora, a koja može se…može se pretvoriti u formalnu blokadu pregovora. Ja sam već ovih proteklih dana iznio stajalište Hrvatske demokratske zajednice. Još ću jedanput reći ono što sam kazao i predsjednicima stranaka. Mi u Hrvatskoj demokratskoj zajednici i u hrvatskoj Vladi smatramo da je ulazak Hrvatske u Europsku uniju apsolutni prioritet. Da se sudaraju ovdje dva nacionalna interesa, to je svima jasno. I nama je jasno. Jednostavno procjenjujemo šta je u ovom trenutku korisnije, što je važnije. Ne samo u ovom trenutku nego u jednoj perspektivi, u budućnosti i što je važnije i što je korisnije za Hrvatsku.“(audio zapis na web stranicama Vlade Republike Hrvatske http://vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2008/ozujak/predsjednik_vlade_s_predstavnicima_parlamentarnih_stranaka/izjava_predsjednika_vlade_dr_sc_ive_sanadera)

Iz ovoga je razvidno da je Republika Hrvatska dovedena u podređen položaj u odnosu na Europsku uniju, Sloveniju i Italiju i da mora, pod ultimatumom, odustati od jednog nacionalnog interesa.

Predlažem saslušanje slijedećih svjedoka:

Roberto Antonione, Kolinda Grabar-Kitarović, Gordan Jandroković, Michael Leigh, Andrej Logar, Olli Rehn, Ivo Sanader , Miomir Žužul.

Kako zbog svega ovdje navedenog smatram da postoji osnovana sumnja da su u postupanju osumnjičenika Hidajeta Biščevića zvanog Hido ostvarena sva obilježja kaznenog djela Ugrožavanje državne neovisnosti iz čl. 137. Kaznenog zakona, predlažem da državno odvjetništvo poduzme sve zakonom predviđene radnje i protiv osumnjičenika pred nadležnim sudom pokrene kazneni postupak kako bi osumnjičenik bio proglašen krivim i kažnjen po zakonu.

Jedan je šef

Znate li tko je Ana Garačić?
Znate li tko je Ivo Sanader?

Prvo ću objasniti ovo drugo ime.
Ivo Sanader je(uz gradove Karlovac i Vukovar) dobitnik posebnog priznanja zbog velikog doprinosa u borbi protiv nasilja nad ženama. Priznanje mu je jučer, povodom završetka dvogodišnje Vladine kampanje za borbu protiv nasilja nad ženama, u Sisku uručila potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor. To što je Jadranka Kosor Sanaderu podređena u stranci i u Vladi izgleda nema veze(ili je možda baš zato dobio priznanje?). Ona je zaključila da se u borbi protiv nasilja nad ženama u posljednje dvije godine u Hrvatskoj najviše istakao njen stranački i šef u Vladi.

Ja se ne sjećam neke posebne akcije Ive Sanadera na tom planu. Sjećam se rečenice koju je izgovorio pred, otprilike, mjesec dana kako nije cool tući žene. I to je sve čega se ja sjećam da je Ivo Sanader učinio u borbi protiv nasilja nad ženama.

A prvo ime?
Ana Garačić je zamjenica predsjednika Vrhovnog suda i predsjednica Kaznenog odjela Vrhovnog suda republike Hrvatske.
Taj odjel Vrhovnog suda je poništio oslobađajuću presudu Josi Mraoviću suca Branka Milanovića u obrazloženju koje je stajalo da prst u anusu nije silovanje i da se može izjednačiti s rukovanjem.

Koji je potez učinio više u borbi protiv nasilnika nad ženama? Izgovorena Sanaderova rečenica ili poništavanje sramotne presude? Jadranka Kosor nije bila niti jednog trenutka u dilemi. Što vi mislite?

Anu Garačić sam uzeo samo kao primjer, a vjerujem da će se svatko sjetiti bar još jedne osobe koja je više zaslužila ovo priznanje od Ive Sanadera. Samo što te osobe nisu nadređene Jadranki Kosor, pa nikad neće biti uzete u obzir, a ovako možda Jadranka Kosor opet bude izabrana u vrh stranke na predstojećem saboru HDZ-a.

Glas narodni:

Druže Ivo, tjeraj to iz Vlade,
niti malo srama ne imade.

Se bum vas tužil

Odvjetnici Vladimira Zagorca, Gerald Ganzger i Gabriel Lansky, najavili su tužbu protiv RH zbog

lažnih optužaba na račun Zagorca te povrede ljudskih prava njihova klijenta

Ajmo ljudi, navalite. Pljačkajte, otimajte, kradite i onda podnesite tužbu protiv države.

Glas narodni:

Doktor Ivo, pobježe ti Vlado,
nema para kojim si se nad´o!

Možemo se slikati

U četvrtak 23.11.2006. fotoreporter Narodnog lista Adam Mračić je dobio zadatak slikati zgradu Trgovačkog suda(u istoj zgradi je i Općinski i Prekršajni sud) u Zadru. Po riječima glavnog urednika fotografija im je trebala za dopunu arhive.
Fotoreporter je svoj zadatak obavio. Nakon nekoliko minuta su mu prišla dvojica pravosudnih policajaca, legitimirala ga i zadržala dok ne dođu dvojica policajaca u plavim uniformama. Ta dvojica u plavom su ga priveli u 1. Policijsku postaju. Tamo je saznao da ga je prijavila sutkinja Općinskog suda u Zadru Zlata Smojver-Kanjer i to ni manje ni više nego za “neovlašteno snimanje i prisluškivanje”.
Dan poslije policija je napravila premetačinu u prostorijama Narodnog lista u potrazi za fotografijama.
Sutkinju, naravno, nije bilo briga što se radilo o javnoj površini gdje je fotografiranje dozvoljeno, a nema ni znaka kojim se fotografiranje zabranjuje.

Nakon ovakvog događaja, mislim da više nikoga ne bi trebalo čuditi zašto je Hrvatska po slobodi medija na 53. mjestu. Ovaj bi nas događaj mogao samo gurnuti dublje na toj ljestvici. Na kojoj su, ionako, sve zemlje nastale nakon raspade bivše države iznad nas.
A možemo na cijeli slučaj gledati i iz drugog kuta. Ako se premijera ne smije slikati dok jede i pije, zašto bi itko drugi dozvolio da se njega slika. Premijer bi po nekoj logici trebao biti prvi među jednakima. I k tomu još i uzor. Pa ako nam je uzor i ako smo uistinu svi jednaki, zašto bi mi ostali dozvolili da nas itko slika. Pa makar to bilo na javnoj površini na kojoj fotografiranje nije zabranjeno, pa makar to bio fotoreporter najstarije novine na hrvatskom jeziku, pa makar to bio još jedan primjer kršenja medijskih sloboda.

Nije zločin, je zločin…e nije nego zastara!

Predsjednik Mesić kaže da je opljačkati Hrvatsku za vrijeme rata, ratni zločin. Mnogi su se ponadali da to znači da će bandi pljačkaškoj ipak biti suđeno.

Bili smo svjedoci suđenju M.Kutli koje se godinama razvlačilo. Razvlačilo, zavlačilo, rastezalo…sve do trenutka kad dobar dio onoga za što je trebao služiti dugogodišnju kaznu nije otišlo u zastaru.
Isto tako smo svjedoci činjenice da mnoge istrage nisu niti pokrenute nego se čekala zastara.
O kojoj god se krupnoj zvijerki radilo, slučaj uvijek padne u zastaru.

E sad, znademo mi i da za ratni zločin nema zastare. Ako je tako, onda ni za sve one slučajeve pljačke hrvatskog naroda ne bi trebalo biti zastare. Ali…
Što god predsjednik govorio, u našem zakonodavstvu pljačka u privatizaciji, a u ratnom vihoru, nije kvalificirana kao ratni zločin.
Dakle, zastare ima…u slučajevima kad su otkrivene “nepravilnosti”(čitaj krađa).
Žalosnije i od te činjenice je to da je većina privatizacije provedena po tada važećim zakonima. Znači, nisu niti zločin, a kamoli ratni.
Jedini zločin odnosno kazneno djelo za koje bi netko mogao odgovarati je:

Kazneni zakon

Povreda ravnopravnosti građanaČlanak 106.

(1) Tko na temelju razlike u rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama, ili zbog pripadnosti etničkoj i nacionalnoj zajednici ili manjini u Republici Hrvatskoj, uskrati ili ograniči slobodu ili pravo čovjeka i građanina utvrđeno Ustavom, zakonom ili drugim propisom, ili koji na temelju te razlike ili pripadnosti daje građanima povlastice ili pogodnosti,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Donošenje onakvih sramotnih zakona, koji su omogućili pljačku nije ništa drugo nego davanje pogodnosti ili povlastica na temelju razlike ili pripadnosti, na temelju političkog uvjerenja, na temelju društvenog položaja itd.
Odgovarati bi, znači, trebali svi oni koji su digli ruke za zakone koji su omogućili onakvu privatizaciju.

Zar ne?

Samo se bojim da je i to palo u zastaru.

Hapsi sve!

U nedjelju 01.10.2006. stupio je na snagu zakon koji omogućuje državi da klinca kojeg uhvati s jointom spremi na 15 godina robije.
Osim dr.Sakomana nisam primijetio da se itko oglasio tim povodom. A i za dr.Sakomana su učinili gotovo sve da mu poljuljaju ugled, e da se ne bi nitko obazirao na ono što on govori.

Prije 10-ak godina to bi se tretiralo kao prekršaj, platila bi se novčana kazna, klinac ili klinka bi imali neugodno iskustvo s policijom i to je to. Mogli su nastaviti normalno živjeti.
Onda je nekome palo napamet da bi se statistike u otkrivanju kaznenih djela mogle popraviti na način da se posjedovanje lakih droga tretira kao kazneno djelo. Pošalju policiju u grad i oni vode 20-ak kriminalaca. Čiji je jedini grijeh mladenačka radoznalost i želja za eksperimentom ili dokazivanjem u društvu.
Sad se otišlo korak dalje. Nije dovoljno što ćemo nekom klincu uništiti život šaljući ga u zatvor, nego ga moramo kazniti, kao da je najgori ubojica i silovatelj, kaznom dugotrajnog zatvora.
A treba znati i da je minimalna kazna za posjedovanje lakih droga, po novome, 3 godine.

Dakle, klinac iziđe navečer van i nađe se sa svojim društvom. Netko iz toga društva ga ponudi jointom. Klinac ne želi ispasti pi… pred prijateljima i prihvati ponuđeni joint. Uleti policija i naš klinac ide od 3-15 godina u zatvor.
I?Nikome ništa. Mi svi skupa mirno gledamo kako nam zatvaraju djecu zbog nečeg tako bezazlenog u odnosu na ono što su u stanju učiniti oni koji su donijeli takav zakon. A u stanju su svašta. Zar ne?

Gospodo vladari, hvatajte prave kriminalce.
Ostavite nam djecu na miru!