(S)ustavno spuštanje kriterija

Na 15. Sjednici Vlade RH 1. listopada donesen je i poslan Saboru prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava RH.

Iako u navedenoj odluci Vlade u točki III. se izrijekom spominje Prijedlog nacrta promjene Ustava RH navedeni prijedlog nacrta nije objavljen(bar ga ja nisam uspio naći).
Na Vladinim stranicama se može naći samo vijest(koju, btw, potpisuje HINA) o tome i interpretacija prijedloga nacrta promjena Ustava, ali nacrta nema.

U interpretaciji su navedene neke od predloženih promjena.
Pa kaže:

Podsjetivši kako je važeća norma u pogledu referenduma o ulasku RH u druge asocijacije vrlo stroga i predviđa većinu glasova svih birača u državi, premijerka Jadranka Kosor na sjednici Vlade rekla je kako se sada, s obzirom na veliku apstinenciju i velik broj birača koji žive u inozemstvu, predlaže da je za važenje referenduma dovoljna većina od ukupno izašlih birača na referendum.

O ovome je svojedobno pisao drlesar na pollitika.com. Jadranka Kosor očito izražava istu bojazan koju je tada izrazio drlesar. Premijerku je frka da referendum propadne, pa se predlaže smanjivanje praga za uspješnost referenduma.
Vlada ne čini dovoljno napora da građane informira što je to EU uopće i što za Hrvatsku znači ulazak ili neulazak u EU, niti čini previše na motivaciji građana po pitanju EU. A kad nemaš dovoljno informiranih i motiviranih građana onda moraš spustiti kriterije. To bi bio prvi državni referendum u samostalnoj RH(onaj o samostalnosti je bio prije samostalnosti, a za NATO ga nismo ni imali). Pa zar već za prvi referendum moramo spuštati kriterije?
Spuštanje kriterija je, čini se, postao obrazac po kojem se ova(a i barem dvije prethodne) Vlada ponaša i to nam je nekako postalo normalno.
No, kad je u pitanju promjena Ustava, trebamo li spuštanje kriterija prihvatiti zdravo za gotovo?

Pogotovo jer ovo nije jedino spuštanje kriterija koje se predlaže:

Izmjenama se propisuje da je za donošenje odluke Hrvatskog sabora o odlasku u vojne misije potrebna većina glasova saborskih zastupnika, za razliku od dosadašnje situacije kada je potrebna dvotrećinska većina.

U ovom sazivu Sabor broji 153 zastupnika. Za slanje hrvatskih vojnika u vojne misije je do sada bio potreban glas 102 zastupnika, a sad se predlaže da to bude glas 77 zastupnika. Ustavom je određeno da najmanji broj zastupnika u Saboru može biti 100, pa time postoji teoretska mogućnost da za slanje hrvatskih vojnika van granica Hrvatske može biti potreban samo 51 glas.
Po mom sudu je to debelo spuštanje kriterija.

Čak i sam način ulaska u ustavne promjene je spuštanje kriterija. Tko se sjeća Božićnog Ustava sjetit će se da je prije donošenja Ustava prethodila široka i duga javna rasprava. Neki prijedlozi koji su se čuli u tadašnjoj raspravi na kraju su i uvršteni u Ustav. Neki nisu, ali nitko ne može niti očekivati da će sve biti prihvaćeno.
Danas, 20 godina poslije, građani su ostali prikraćeni za javnu raspravu. Vlada šalje prijedlog u Sabor, Sabor će taj prijedlog prihvatiti i to je to. Građane nitko ne pita kakav Ustav žele. A nije im čak ni dostupan nacrt prijedloga promjena da barem budu upoznati sa svim promjenama.

Kakav Ustav vi želite?

Referenduma za NATO će biti-svidjelo se nekom ili ne

Priopćenje za javnost Blogerskog odbora za referendum o NATO-u(BORNA):

U Zagrebu je 16. veljače osnovana udruga BORNA – Blogerski odbor za referendum o NATO-u. Odbor okuplja pojedince i pojedinke koji su aktivni kao autori blogova na portalima blog.hr i bloger.hr, te na grupnom portalu pollitika.com.

Cilj Odbora jest da o eventualnom pristupanju Republike Hrvatske u Organizaciju sjevernoatlantskog ugovora (NATO) odluče građani na referendumu, u skladu s člankom 86. Ustava RH, te Zakonom o referendumu.

Odbor, također, zastupa općenitu poželjnost referenduma kao oblika neposrednog odlučivanja naroda o osobito značajnim pitanjima, u skladu s člankom 1. Ustava RH:
“U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.
Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.”

Odbor je najavio spremnost da sudjeluje u prikupljanje potpisa za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma, prema važećem Zakonu o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne samouprave. U tome je Odbor spreman surađivati sa svim udrugama, strankama i drugima, koji su spremni sudjelovati.

Odbor je uspostavio kontakte s nizom udruga i nekim vanparlamentarnim strankama. Poslao je dopis predsjedniku Socijaldemokratske partije Zoranu Milanoviću, u kojem se poziva na izjave da se tako značajna odluka kao što je ulazak u NATO mora donijeti na referendumu. Blogeri u dopisu pozivaju:

Željeli bismo znati da li SDP ostaje kod tog stava, te da li je spreman preduzeti i dalji korak, s obzirom na stav Vlade i saborske većine da je referendum nepotreban i nepoželjan: da javno podupre rad Organizacijskog odbora koji će biti osnovan, da se Odboru pridruži i sudjeluje u prikupljanju potpisa.

Pripremaju se i dopisi drugim parlamentarnim strankama. Dalje akcije odbora uslijedit će ubrzo.

Koordinator Odbora je:

Zoran Oštrić
mob: 091/29-12-535
e-mail: zoranostric@gmail.com
blog: http://zoranostriczelenalista.blog.hr

Glasnogovornik Odbora:

mr.sc. Tino Jelavić, dipl.ing. aeronautike
mob: 098/286-896
e-mail: jet_manga@yahoo.com
blog: http://012station.bloger.hr/

Zamjenik glasnogovornika:

Aleksandar Hatzivelkos, dipl.ing. matematike
e-mail: hatzivelkos@gmail.com

Ne glasam za odijelo

Ovako kaže naš Ustav :

Članak 1.
Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i
ravnopravnih državljana.
Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.
…
Članak 70.
Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
…
Članak 80.
Hrvatski sabor:
– odlučuje o donošenju i promjeni Ustava,
– donosi zakone,
– donosi državni proračun,
– odlučuje o ratu i miru,
– donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora,
– donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske,
– odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske,
– raspisuje referendum,
– obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom,
– nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom
saboru, u skladu s Ustavom i zakonom,
– daje amnestiju za kaznena djela,
– obavlja druge poslove utvrđene Ustavom.
…
Članak 112.
Vlada Republike Hrvatske:
– predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru,
– predlaže državni proračun i završni račun,
– provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora,
– donosi uredbe za izvršenje zakona,
– vodi vanjsku i unutarnju politiku,
– usmjerava i nadzire rad državne uprave,
– brine o gospodarskom razvitku zemlje,
– usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi,
– obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom.
…
Članak 114.
Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru.
Predsjednik i članovi Vlade zajednički su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno su
odgovorni za svoje područje rada.
…

Dakle, sve bi trebalo biti jasno. Hrvatski sabor bi trebao biti centralno mjesto hrvatske politike. Je li uistinu tako?
Kako se bliže parlamentarni izbori, svi oni koji će se na tim izborima natjecati počeli su isticati svoje prednosti i mane svojih protivnika u tom natjacanju.
Suprotno nazivu „parlamentarni izbori“, ovi se izbori pokušavaju pretvoriti u izbor premijera i njegovih ministara.
Raspravlja se o likovima koji bi trebali voditi Vladu. Je li star, je li mlad, je li visok, je li nizak, je li debeo, je li mršav, je li spor, je li brz, je li homo, je li hetero…?
Već se prešlo i na drugu razinu, pa se tako raspravlja o tome tko ima bolji sat, tko ima bolje odijelo, tko ima više na računu…(na kraju se svodi na ono: „moj je veći“) Iz Vlade čak poručuju koliko bi svak trebao posjedovati dobara da bi se aktivno uključio u političke procese odlučivanja. Iako Ustav kaže:

…
Članak 14.
Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu,
jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju,
naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.
Svi su pred zakonom jednaki.
…

Parlamentarna demokracija nam ide strelovitom brzinom prema dnu (ako već i nije na samom dnu).
Ma zar ćemo stvarno na izborima zaokružiti ime čovjeka čija je jedina kvaliteta ljepše odijelo nego ono u ostalih kandidata!?
Cijela ova priča se događa u vrijeme kad stremimo ulasku u EU. U Hrvatskoj se javljaju i glasovi koji pitaju gubimo li suverenitet ulaskom u EU. Ovakvim odnosom prema Hrvatskom saboru koji danas prevladava u Hrvatskoj, nema straha od gubljenja suvereniteta ulaskom u EU. Suverenitet smo već izgubili. Zna li netko zadnji zakon koji je Hrvatski sabor samostalno kreirao i donio bez preuzimanja od zemalja članica EU ili prepisivanja?
Ekipa koja će znati samostalno kreirati ideje i pretvoriti ih u zakonski okvir, ekipa koja će to znati realizirati, ekipa koja će dati težinu Hrvatskom saboru i vratiti mu suverenitet dobit će moj glas. Moj glas ide saborskom zastupniku, a ne premijeru.
Naravno, nikome ne oduzimam pravo da glasa za nečije odijelo.