Organizirani kriminal i neorganizirano društvo

U čvrstim kandžama organiziranog kriminala Hrvatska je osuđena na propast. Organizirani kriminal koji se isprepleo kroz gospodarstvo, politiku, tajne službe, policiju, pravosuđe, obrazovanje, zdravstvo…nas guši, melje, ždere iz dana u dan.

Crkva, koja se predstavlja kao moralni autoritet u društvu, ne reagira. Nekoć davno su spomenuli „grijeh struktura“ i misle da je to sve što mogu napraviti i da je to sasvim dovoljno.

Ostali smo prepušteni sami sebi jer u sve ove gore nabrojane se ne možemo pouzdati i nadati da će nas osloboditi. A oni to ne mogu jer su ili nesposobni ili su oni ti od kojih se treba osloboditi jer organizirani kriminal bez podrške tih struktura ne može opstati.

I znamo mi to svi. I tepamo si kako smo pametni kad smo to tako dobro shvatili.

Prije par dana je jedan 15-ogodišnjak trebao apelirati na građane da se trgnu i iziđu na ulicu. Dijete shvaća ono što svi shvaćamo, ali to dijete je pokušalo nešto konkretno i učiniti.

I kako mi tom djetetu odgovorimo? Mali ti si budala!

U cijeloj državi tisuću ljudi iziđe na ulicu. Ma da je izišlo i 10 puta veći broj građana ista poruka bi tom djetetu bila.

Jer nismo izišli svi, jer nismo digli glas, jer smo ostavili to dijete samo na ulici.

Pišu se tekstovi da nam treba Eliot Ness. Eliot Ness je simbol borbe protiv organiziranog kriminala. Netko tko je spreman sve žrtvovati da bi stao na kraj bandi. Sve, uključujući i život, svoj i svoje obitelji.

Imamo li pravo zahtijevati postojanje takve osobe?

Mnogi će zasigurno reći da imamo jer kao građani ove zemlje imamo pravo tražiti da nas država štiti.

Ja nisam siguran da imamo to pravo.

Tko nam daje za pravo tražiti od nekoga da da svoj život ako mi nismo spremni dati pola sata vremena da iziđemo na ulicu?

Tko nam daje za pravo tražiti ugrožavanje nečijeg djeteta ako nismo u stanju poslušati svoje dijete kad nam kaže da je vrijeme da iziđemo na ulicu?

Tko nam daje za pravo tražiti išta kad nismo u stanju tražiti?

Pitaj Boga di je sir

Ovih dana sam, kao vjerojatno svi koji prate što se događa, razmišljao o akciji originalno osmišljenog kodnog naziva „Index“. U toj akciji je dopao šapa hrvatskog pravosudnog sustava lik koji je za ispit navodno dobio tri pladnja pršuta(nije specificirano radi li se o drniškom, posedarskom, istarskom pršutu ili je u pitanju neki uvozni jad).
Svi koji ste se ikada našli u situaciji(pirevi, krizme, krštenja, rođendani, stranački domjenci, partijski domjenci, božićni domjenci i slične prigode) da ispred sebe vidite pladanj pršuta zamijetili ste da se uvijek na pladnju sa pršutom nađe i sir. Nerijetko su tu i masline(ponekad u obje varijante i crne i zelene, a zna se dogoditi da budu i one probušene sa paprikom ili nečim drugim u toj rupi), ali bez sira ne ide nikako. Sir je neizostavni dio pladnja s pršutom da bi se uopće mogao nazvati pladanj pršuta.
Za svakoga sa zdravom logikom nameće se jedno pitanje: Gdje je nestao sir sa ta tri pladnja iz akcije originalno osmišljenog kodnog naziva „Index“?
Hoće li cijeli slučaj pasti jer nema sira? Ne vjerujem da će se moći iti jednom sucu u Hrvatskoj prodati priča da je pladanj pršuta bio bez sira. Ta ako itko znade kako izgleda pladanj pršuta oni bi mogli znati.

Čitam kako se generalu(ima li on još uvijek taj čin?) Vladimiru Zagorcu ne može suditi za tajne račune prilikom kupovine naoružanja tijekom rata. Hrvatska u svom zahtjevu za izručenje, po riječima Zagorčeva odvjetnika Zvonimira Hodaka, nije niti spomenula te račune. Kaže još Hodak da se Zagorcu može suditi samo za dijamante.

Dakle, sudit će mu se za misteriozne dijamante, a za pljačku novca namijenjenog kupovini naoružanja za hrvatsku obranu izgleda da nikom ništa jer je u tom dijelu priče se došlo tek do predistražnih radnji.

Hoće li i ovaj slučaj pasti jer ne znaju objasniti gdje je sir?

Gore sam u jednoj zagradi postavio pitanje ima li Vladimir Zagorec još uvijek čin generala. Ako ima cijela ova priča oko izručenja je nepotrebna.
Mogao mu je jednostavno predsjednik RH Stjepan Mesić, koji je ujedno i vrhovni zapovjednik oružanih snaga, izdati izravnu naredbu: „Dolazi kući!“ Znamo da se izravna naredba od direktno nadređenog u vojsci ne smije odbiti.

Indeksirani Index

Dragan Primorac, ministar znanosti, obrazovanja i športa:

Ne znam što je to, doista ne znam. Mobitel mi je u automobilu… Moram provjeriti.

Dragan Primorac, ministar znanosti, obrazovanja i športa:

Znali smo od početka za akciju ‘Indeks’ budući da smo još prije dvije godine pokrenuli nadzor nad Prometnim fakultetom. Inicirali smo akciju te dostavili dokumente Uskoku.

Kaže se da je jutro pametnije od večeri, ali je naš vrli ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac okrenuo tu narodnu poslovicu.

Ujutro, nekoliko sati nakon što je počelo veliko finale akcije kodnog naziva „Index“ ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac nije imao pojma o čemu se radi. Čak je mislio da se radi o splitskom Veleučilištu. Naravno, to mu nije ni malo smetalo da nekoliko sati kasnije iziđe pred novinare i mrtav hladan s kožom na obrazima debljine đona na cipelama iz 70-ih godina prošlog stoljeća izjavi kako je upravo on inicijator akcije.
Business.hr je njegovu izjavu stavio kao biser dana. Ja bih se usudio reći da ovo može slobodno u konkurenciju bisera godine.

Glas narodni:

Druže Drago, narodu ne laži,
budi čovjek čvrsta stava.
Ajde lijepo, iskreno nam kaži,
nemaš pojma ni gdje ti je glava.

Prosvjed zbog imenovanja Branka Perana za šefa PU zagrebačke

Hrvatska blogerska organizacija je poslala priopćenje za medije kojim prosvjeduju protiv imenovanja Branka Perana za šefa PU Zagrebačke.

Priopćenje prenosim u cijelosti:

Hrvatska Blogerska organizacija oštro prosvjeduje protiv postavljanja Branka Perana za šefa zagrebačke policije.

1.

Osnovni je razlog našeg prosvjeda postupanje Branka Perana, kao načelnika Policijske uprave šibensko-kninske u slučaju našeg kolege blogera “Šibenskog konobara” (http://sibenskakonoba.blogspot.com/). Nastojeći doznati ime autora koji je kritično pisao o lokalnoj politici i političarima, Peran je promtno suspendirao djelatnika osumnjičenog da je autor. Pogledajte intervju s pravim autorom bloga: Nisam kriv, samo tužan, razočaran i zabrinut (http://www.novi-tjednik.hr/index.asp?dID=845).

Ovo je jedan od slučajeva progona slobode govora, koji su bili poticaj za osnivanje Hrvatske blogerske organizacije. HBO stoji iza riječi koje je “Šibenski konobar” tada izrekao:

Internet se smatra jednim od najdemokratičnijih i najslobodnijih medija. Njegovo postojanje je strahovito unaprijedilo društvo. Činjenica je da se ovakvim napadima na blogere nastoji posijati strah među njima. (…) blogovi ovakvog tipa svugdje su u svijetu, kojemu mi toliko silno želimo pripadati, normalna pojava i čak obvezatni dio demokracije.

2.

Iako zagrebačka policija očigledno ima problema u borbi s organiziranim kriminalom, i nužne su promjene, ne shvaćamo zašto je bilo potrebno dovoditi nekog iz Šibenika na vodeći položaj, mimo brojnih visokobrazovanih i iskusnih stručnjaka u Zagrebu.

3.

Biranje i imenovanje na vodeće pozicije u zagrebačkoj Policijskog upravi netransparentno je i očito se obavlja po političkim, a ne stručnim kriterijima.

Nova olimpijska disciplina-bacanje TV-a u dalj

Ovaj tekst je išao kao komentar na DEMOS-ov dnevnik, pa me je Oštrić nagovorio da ga podignem kao samostalan post.
Uz neznatne preinake teksta, evo poslušat ću Oštrića.

Jučer je naš plivač Nikša Roki(rijetka svijetla točka naše plivačke reprezenacije na ovim igrama) plivao u kvalifikacijama. Nije prošao u polufinale, ali je postavio novi državni rekord. Nastup sam gledao na Eurosportu. Istovremeno je na HTV2 išao prijenos teniskog meča Đoković(SRB)-Ginepri(SAD).
Zašto su jedan srpski i jedan američki tenisač imali prednost pred hrvatskim rekorderom na našoj javnoj televiziji?
Nekidan je Josip Glasnović nastupao u streljačkoj disciplini trap. Osvojio je peto mjesto. Išao je prijenos i na kraju je Glasnović bio na diobi petog mjesta i trebalo se dogoditi raspucavanje za to peto mjesto. U tom trenutku komentator na HTV2 doslovno kaže

ali to više nije zanimljivo i predlažem da odemo

i prijenos trapa završi bez da znamo kako će proći naš natjecatelj. I umjesto da, kad je već prekinut prijenos nastupa našeg reprezentativca, odemo do bazena gdje su igrali vaterpolo Hrvatska-Italija, HTV2 nam pusti nekoliko minuta reklama.
Isti dan su naši plivači imali kvalifikacije.
I opet sam morao gledati na Eurosportu jer je na HTV2 išao prijenos odbojke na pijesku između dvije ekipe(ne sjećam se koje dvije, ali niti jedna se nije zvala Hrvatska).
Osvajačica prve medalje za Hrvatsku na ovim igrama i prve hrvatske ženske olimpijske medalje na ljetnim igrama uopće, Snježana Pejčić je dobila na HTV-u niti minutu za izjavu.
Za košarkaški kvalifikacijski turnir(koji je hrvatske košarkaše lansirao na olimpijske igre) pred koji tjedan svi znamo kako je bio popraćen-nikako. I kad je Cvitković prigovorio zbog toga bio je suspendiran.
Nakon završenih olimpijskih igara će nam se HRT hvaliti kako su nam omogućili toliko i toliko sati izravnog prijenosa iz Pekinga, a to što u tim izravnim prijenosima smo gledali sve osim hrvatskih sportaša nikoga nije briga.
Danas nastupa naš plivač Duje Draganja u kvalifikacijama na 100 slobodno. Nastup je u 12:30.
Bacite oko na program HTV2. U to vrijeme će ići snimka rukometne utakmice Hrvatska-Brazil. Kao da snimku ne mogu pustiti pola sata prije ili pola sata kasnije.
Znači Draganju moram opet na Eurosportu gledati.
U vremenu od kad sam napisao komentar do objave ovog dnevnika Draganja je odradio svoju utrku. Nije se plasirao dalje u polufinale, ali to gledatelji HTV-a još uvijek ne znaju. Ja sam pogledao trku na Eurosportu, a HTV2 je u vrijeme Draganjine utrke dao snimku rukometne utakmice Hrvatska-Brazil, a Draganjinu utrku će dati malo poslije-u snimci.
Kad čovjek pogleda kako HTV prati ove olimpijske igre dobije dojam da imamo svega nekoliko olimpijaca, a u stvari ih je oko 100.

Pajo Patak odao podatak

U današnjoj Slobodnoj Dalmaciji jedna vijest mi je privukla pažnju. U članku (autori Tonka Čubelić i Marko Didić) piše o djevojci iz Splita koja je krađom identiteta oštetila dvije žrtve.

Najobičniji članak iz crne kronike koji sam na brzinu preletio dok nisam došao do jedne rečenice koja otkriva puno više od samog čina prijevare koji je izvela 29-godišnja djevojka.

Naime, dok je prvoj žrtvi ukrala identitet iskoristivši činjenicu da ima isto ime i prezime kao žrtva(pa čak i mjesec i godinu rođenja), kod druge žrtve je situacija malčice drugačija.

Najprije je nazvala PBZ banku u kojoj žrtva ima račun, prijavila nestanak i tražila novu karticu. Iz banke, očito, nikome nije palo na pamet provjeriti tko zove. Dakle, može bilo tko nazvati umjesto vas i prijaviti nestanak kartice i zatražiti izdavanje nove. Prilično sigurna banka, zar ne? Ili je samo službenica glupača?

Prevarantica je također nazvala firmu u kojoj žrtva radi, rekla im da zove iz Porezne uprave i zatražila žrtvin matični broj. I dobila ga!! I opet nikome nije palo na pamet provjeriti tko uistinu zove. Koliko netko treba biti glup pa nečije podatke dati na osnovu jednog telefonskog poziva? A dolje niže u jednom citiranom članku zakona vidjet ćete da postoji točno određena procedura(pisani zahtjev) za izdavanje nečijih osobnih podataka.

Zakon o zaštiti osobnih podataka jasno kaže:

Članak 7.

Osobni podaci smiju se prikupljati i dalje obrađivati:

– uz privolu ispitanika ili

– u slučajevima određenim zakonom.

U slučaju prikupljanja i obrade osobnih podataka uz privolu ispitanika, osobni se podaci smiju prikupljati i dalje obrađivati samo u svrhu za koju je ispitanik dao privolu.

Bez privole ispitanika osobni podaci smiju se prikupljati i dalje obrađivati:

– u svrhu izvršavanja zakonskih obveza voditelja zbirke osobnih podataka, ili

– u svrhu zaštite života ili tjelesnog integriteta ispitanika ili druge osobe u slučaju kada ispitanik fizički ili pravno nije u mogućnosti dati svoj pristanak, ili

– ako je obrada podataka nužna radi ispunjenja zadataka koji se izvršavaju u javnom interesu ili u izvršavanju javnih ovlasti koje ima voditelj zbirke osobnih podataka, ili

– ako je ispitanik sam objavio te podatke.

Članak 11.

Voditelj zbirke osobnih podataka ovlašten je osobne podatke dati na korištenje drugim korisnicima na temelju pisanog zahtjeva korisnika ako je to potrebno radi obavljanja poslova u okviru zakonom utvrđene djelatnosti korisnika.

Pisani zahtjev mora sadržavati svrhu i pravni temelj za koriš­tenje osobnih podataka te vrstu osobnih podataka koji se traže.

Zabranjeno je davanje osobnih podataka na korištenje drugim korisnicima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.

Osobni podaci obrađeni u znanstveno-istraživačke i statis­tičke svrhe ne smiju omogućiti identifikaciju osobe na koju se osobni podaci odnose.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, voditelj zbirke osobnih podataka vodi posebnu evidenciju o osobnim podacima koji su dani na korištenje, korisniku osobnih podataka i svrsi za koju su osobni podaci dani.

Članak 36.

Novčanom kaznom od 20.000,00 do 40.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. izvršitelj obrade koji prekorači granice svojih ovlasti ili osobne podatke prikuplja i obrađuje za drugu namjenu osim ugovorene ili ih daje na korištenje drugim korisnicima ili ne osigura provođenje ugovorenih mjera zaštite osobnih podataka (članak 10. stavak 3.),

2. voditelj zbirke osobnih podataka koji ne uspostavi evidenciju koja sadrži temeljne informacije o zbirci osobnih podataka ili evidenciju vodi nepotpuno (članak 14.),

3. voditelj zbirke osobnih podataka ili korisnik koji nije osigurao odgovarajuću zaštitu osobnih podataka (članak 18.),

4. voditelj zbirke osobnih podataka, korisnik ili izvršitelj obrade koji onemogući Agenciju u obavljanju radnji iz članka 32. stavka 5. i 6. ovoga Zakona,

5. voditelj zbirke osobnih podataka ili izvršitelj obrade koji ne postupi po naredbi ili zabrani Agencije (članak 34. stavak 1.),

6. ravnatelj Agencije, zamjenik ravnatelja te zaposlenici stručne službe Agencije koji otkriju povjerljive podatke koje saznaju u obavljanju svojih dužnosti (članak 35.).

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

Ovo je jedan slučaj otkrivanja tuđih osobnih podataka, a siguran sam da ih ima dosta. Ovaj je dospio u novine samo zbog toga što je vlasnica osobnih podataka postala žrtva prevarantice. A što je sa onim slučajevima kad netko odaje ili prodaje naše osobne podatke, a vidimo da na vrlo jednostavan način možete doći do nečijih zaštićenih osobnih podataka? Pa čak je i Porezna uprava prošlih godina slala rješenja o povratu poreza(ne znam kako su ove godine izgledale omotnice jer još nisam dobio rješenje) sa dva prozorčića na omotnici. U većem prozorčiću je ime, prezime i adresa poreznog obaveznika, a u drugom manjem prozorčiću JMBG obaveznika. Na taj način svima koji su u doticaju s omotnicom od Porezne uprave, preko kurira koji ih nose na poštu, djelatnica u pošti do poštara koji će vam rješenje uručiti vaš JMBG je dostupan.

Jeste li čuli da je kad netko odgovarao i platio neku kaznu zbog toga?

Tko sve ima vaše osobne podatke koje ste ostavili u svojoj firmi ili u banci u kojoj imate račun?

:,-(

Umjesto bilo kakvog komentara

Riblja čorba-Ja ratujem sam

U životnoj sam formi

Hladno pivo-Samo za taj osjećaj

Prvi maja

Sjećanje

Potpis do potpisa, bit će nešto

468x602.gif

Lijep i sunčan dan. Kao stvoren za potpisivanje kakve peticije.

Dođem na Narodni trg gdje je predviđeno da će biti postavljen štand za potpisivanje peticije za raspisivanje referenduma o članstvu u NATO-u. Na trgu krcato svijeta. Štanda nema, a već je otkucalo 10 sati što je bilo najavljeno kao početak prikupljanja potpisa. Novinari nervozni. Šetaju s diktafonima, mikrofonima, a bile su i dvije kamere.

S jedne strane trga vidim dvojicu momaka kako nose nekakav stol. Evo ih, znači. Momci su postavili stol i plakate kojim pozivaju građane da potpišu peticiju na stol i uokolo stola. Kao na zvuk startnog pištolja mnoštvo se okupilo oko stola u želji da što prije potpišu. Neki novinari su iskoristili priliku pa su se prvi potpisali. Potpisao sam i ja. Pod rednim brojem 16.

Kad sam potpisao, malo sam s poznanicima, koji su se tu zatekli jer su i oni došli potpisati, prokomentirao priču o NATO-u i o referendumu. Sve i jedan je rekao da ga je na potpis motivirala želja da prisili vlast da ga kao građanina pita za mišljenje. A bilo je među njima i protivnika i zagovornika NATO-a. Jedan zagovornik NATO-a je čak rekao da on želi potpisati peticiju da bi mogao na referendumu glasati za NATO, samo radi toga da mu nijedan političar ne bi mogao prodati priču o zaslugama za NATO:

Ma samo nek’ mi dođe koji od nji’ u kampanji pričati kako je zaslužan za NATO, a ja ću mu reći da nek’ mi ne pizdi jer ja sam taj koji je zaokružija da uđemo. I da ja nisan reka’ da može, ne bi mi ušli nigdi. Eto.

 

Nakon zanimljive ćakule, stao sam malo dalje u hlad promatrati kao građani reagiraju na peticiju. Oduševilo me što nisam mogao pronaći neki poseban profil ljudi koji potpisuju. Potpisivali su ljudi raznih generacija, različitih životnih stilova. Jedino zajedničko svima je bila želja za referendumom.

Od istaknutijih lica sa zadarske političke scene koji su potpisali peticiju vidio sam jednog liberala i nekolicinu sdpovaca. Hadezeovce nisam vidio da potpisuju, ali su oni u to vrijeme imali unutarstranačke izbore. Biraju novog predsjednika gradske organizacije. Bit će Ana Lovrin, to su mogli i mene pitati, a dan iskoristiti za šetnju po lijepom vremenu. Nju je odredio Ivo i nema tu mjesta za razmišljanje.

 

Po onome što sam vidio oko štanda na kojem su se prikupljali potpisi, imam osjećaj da bi inicijativa za raspisivanje referenduma o NATO-u mogla imati vrlo veliki uspjeh. Pozivam sve one koji još nisu potpisali da to učine. Budite dio naroda koji će izvojevati pobjedu nad vlašću i prisiliti je da zatraži mišljenje naroda.

 

Glas narodni:

Hoćemo referendum da se čuje glas narodni!!

Kaznena prijava zbog ZERP-a

Ured Glavnog državnog odvjetnika gosp. Mladena Bajića

KAZNENA PRIJAVA

protiv:
Hidajet Biščević zvani Hido, rođ. 18. rujna 1951., Sarajevo, BiH, zaposlen na mjestu državnog tajnika za politička pitanja u MVPEI

Dana 4. lipnja 2004. u Bruxellesu(Belgija) Hidajet Biščević zvani Hido je u svojstvu državnog tajnika potpisao Zapisnik sa trojnog sastanka između Italije, Slovenije i Hrvatske koji se održao tog dana.

Na sastanku su sudjelovali Roberto Antonione( državni tajnik, Ministarstvo vanjskih poslova Italije), Michael Leigh( zamjenik glavnog direktora, Glavna uprava za vanjske odnose, Europska komisija), Andrej Logar(državni tajnik, Ministarstvo vanjskih poslova Slovenije), Hidajet Biščević zvani Hido(državni tajnik, Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske).

Citat iz Zapisnika:

„G. Biščević, državni tajnik iz Hrvatske informirao je prisutne o Odluci koju je 3. lipnja 2004. donio Hrvatski sabor kao dopunu Odluke o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske u Jadranskom moru, koja navodi da će primjena Zaštićenog ekološkog i ribolovnog pojasa Republike Hrvatske, u odnosu na države članice Europske unije, započeti po zaključenju Partnerskog ugovora o ribarstvu između Republike Hrvatske i Europske zajednice, te je izrazio spremnost Hrvatske da se u tom cilju uključi u pregovore.

Hrvatska je potvrdila da tijekom tog razdoblja neće biti promjena u postojećem režimu za države članice Europske unije u predmetnom području Jadranskog mora.

Talijanski i slovenski državni tajnici primili su na znanje odluku Hrvatskog Sabora. Pozdravili su suspenziju primjene svih aspekata Zaštićenog ekološkog i ribolovnog pojasa na države članice EU. Izrazili su mišljenje da bi se ovo trebalo primjenjivati dok se ne postigne zajednički dogovor u EU duhu uzimajući u obzir interes susjednih EU država.

Sudionici sastanka su izrazili spremnost na nastavak zajedničkog djelovanja u EU duhu dobrosusjedskih odnosa i uzimajući u obzir interes svih zainteresiranih strana, trilateralno i sa Europskom komisijom, dok se ne postigne zajednički dogovor. „

Iz Zapisnika je vidljivo da je osumnjičenik Biščević u ime Republike Hrvatske preuzeo obavezu nemijenjanja postojećeg režima primjene Zaštićenog ekološkog i ribolovnog pojasa Republike Hrvatske.

Na tiskovnoj konferenciji održanoj 7. ožujka 2008. predsjednik Vlade Republike Hrvatske Ivo Sanader je izjavio kako mu je u ime Europske komisije povjerenik za proširenje Olli Rehn rekao da Hrvatska mora otkloniti razloge nezadovoljstva Italije i Slovenije ZERP-om, a zbog kojih “na neki način dolazi do blokade pregovora”.(objavljeno na web stranici Vlade Republike Hrvatske http://vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2008/ozujak/tiskovna_konferencija_predsjednika_vlade)

Također je na istoj web stranici i u istom izvještaju navedeno da je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Ivo Sanader Rehnove riječi shvatio kao ultimatum.

11. ožujka 2008. predsjednik Vlade Republike Hrvatske održao je sastanak sa predstavnicima hrvatskih parlamentarnih stranaka.

Nakon sastanka je izjavio:

„…pa je i danas bilo riječi o ovoj situaciji u kojoj se nalazi Hrvatska i u kojoj se nalazimo pred dilemom nastaviti u petoj brzini pregovore s Europskom unijom ili… i…ne…i.. a što uključuje onda ne primjenjivati primjed…privremeno ZERP na zemlje članice Europske unije ili ostati u ovoj situaciji, a to znači u stanovitoj, za sada još uvijek neformalnoj, blokadi pregovora, a koja može se…može se pretvoriti u formalnu blokadu pregovora. Ja sam već ovih proteklih dana iznio stajalište Hrvatske demokratske zajednice. Još ću jedanput reći ono što sam kazao i predsjednicima stranaka. Mi u Hrvatskoj demokratskoj zajednici i u hrvatskoj Vladi smatramo da je ulazak Hrvatske u Europsku uniju apsolutni prioritet. Da se sudaraju ovdje dva nacionalna interesa, to je svima jasno. I nama je jasno. Jednostavno procjenjujemo šta je u ovom trenutku korisnije, što je važnije. Ne samo u ovom trenutku nego u jednoj perspektivi, u budućnosti i što je važnije i što je korisnije za Hrvatsku.“(audio zapis na web stranicama Vlade Republike Hrvatske http://vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2008/ozujak/predsjednik_vlade_s_predstavnicima_parlamentarnih_stranaka/izjava_predsjednika_vlade_dr_sc_ive_sanadera)

Iz ovoga je razvidno da je Republika Hrvatska dovedena u podređen položaj u odnosu na Europsku uniju, Sloveniju i Italiju i da mora, pod ultimatumom, odustati od jednog nacionalnog interesa.

Predlažem saslušanje slijedećih svjedoka:

Roberto Antonione, Kolinda Grabar-Kitarović, Gordan Jandroković, Michael Leigh, Andrej Logar, Olli Rehn, Ivo Sanader , Miomir Žužul.

Kako zbog svega ovdje navedenog smatram da postoji osnovana sumnja da su u postupanju osumnjičenika Hidajeta Biščevića zvanog Hido ostvarena sva obilježja kaznenog djela Ugrožavanje državne neovisnosti iz čl. 137. Kaznenog zakona, predlažem da državno odvjetništvo poduzme sve zakonom predviđene radnje i protiv osumnjičenika pred nadležnim sudom pokrene kazneni postupak kako bi osumnjičenik bio proglašen krivim i kažnjen po zakonu.

Jedan je šef

Znate li tko je Ana Garačić?
Znate li tko je Ivo Sanader?

Prvo ću objasniti ovo drugo ime.
Ivo Sanader je(uz gradove Karlovac i Vukovar) dobitnik posebnog priznanja zbog velikog doprinosa u borbi protiv nasilja nad ženama. Priznanje mu je jučer, povodom završetka dvogodišnje Vladine kampanje za borbu protiv nasilja nad ženama, u Sisku uručila potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor. To što je Jadranka Kosor Sanaderu podređena u stranci i u Vladi izgleda nema veze(ili je možda baš zato dobio priznanje?). Ona je zaključila da se u borbi protiv nasilja nad ženama u posljednje dvije godine u Hrvatskoj najviše istakao njen stranački i šef u Vladi.

Ja se ne sjećam neke posebne akcije Ive Sanadera na tom planu. Sjećam se rečenice koju je izgovorio pred, otprilike, mjesec dana kako nije cool tući žene. I to je sve čega se ja sjećam da je Ivo Sanader učinio u borbi protiv nasilja nad ženama.

A prvo ime?
Ana Garačić je zamjenica predsjednika Vrhovnog suda i predsjednica Kaznenog odjela Vrhovnog suda republike Hrvatske.
Taj odjel Vrhovnog suda je poništio oslobađajuću presudu Josi Mraoviću suca Branka Milanovića u obrazloženju koje je stajalo da prst u anusu nije silovanje i da se može izjednačiti s rukovanjem.

Koji je potez učinio više u borbi protiv nasilnika nad ženama? Izgovorena Sanaderova rečenica ili poništavanje sramotne presude? Jadranka Kosor nije bila niti jednog trenutka u dilemi. Što vi mislite?

Anu Garačić sam uzeo samo kao primjer, a vjerujem da će se svatko sjetiti bar još jedne osobe koja je više zaslužila ovo priznanje od Ive Sanadera. Samo što te osobe nisu nadređene Jadranki Kosor, pa nikad neće biti uzete u obzir, a ovako možda Jadranka Kosor opet bude izabrana u vrh stranke na predstojećem saboru HDZ-a.

Glas narodni:

Druže Ivo, tjeraj to iz Vlade,
niti malo srama ne imade.

Obmambeni proračun

U tijeku je saborska rasprava o proračunu za ovu godinu. Lani sam napravio svoj pregled prijedloga proračuna za 2007. godinu. Pokušat ću napraviti osvrt i na ovogodišnji prijedlog.

Prva zamjerka ovogodišnjem prijedlogu proračuna je što je objavljen u pdf formatu. Prošle godine je to bilo u excelu što je olakšavalo pregled. Pomak prema naprijed je što je ovogodišnji prijedlog objavila i Vlada. Ministar financija Ivan Šuker se lani nije udostojio to napraviti. Lani je objavio predizbornu brošuru koju je naslovio “Proračun 2007. godine”.

Skoro sam bio odustao od pregleda proračuna, ali sam onda ugledao članak u Slobodnoj Dalmaciji naslovljen “Za branitelje iz proračuna 4,1 milijardi kuna” u kojem se Jadranka Kosor hvali koliko će branitelji ove godine dobiti iz proračuna, a brojka iz naslova članka se odnosi na njeno ministarstvo.

Jadranka Kosor se nalazi na čelu Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijeske solidarnosti. Ja kažem da branitelji neće dobiti 4,1 milijardi kuna. Ta brojka se odnosi na cijelo ministarstvo. A novac je raspodijeljen ovako(str.113-126):

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijeske solidarnosti
4.138.522.224 kn (index u odnosu na prošlu godinu 106,0)
ZATOČENI I NESTALI
8.291.200 kn (109,2)
MEĐUGENERACIJSKA
SOLIDARNOST

45.974.000 kn (163,3)
SKRB ZA HRVATSKE BRANITELJE IZ
DOMOVINSKOG RATA

1.142.478.124 kn (109,1)
SOCIJALNO OSNAŽIVANJE OBITELJI,
MLADIH I DJECE

2.872.204.400 kn (101,8)
SOCIJALNO OSNAŽIVANJE OSOBA S
INVADILITETOM

59.725.000 kn (nema indexa jer je novost u proračunu)
DOSTOJNO OBILJEŽAVANJE
MJESTA STRADAVANJA U
DOMOVINSKOM RATU

9.849.500 kn (nema indexa jer je novost u proračunu)

Vidljivo je iz ovoga da će za branitelje(SKRB ZA HRVATSKE BRANITELJE IZ
DOMOVINSKOG RATA
) biti izdvojeno 1.142.478.124 kn, jer ove druge brojke nisu namijenjene braniteljima. A treba još od te brojke odbiti i iznose predviđene za plaće u ministarstvu, doprinose, uredski materijal, obnovu voznog parka, energiju, komunalne usluge, informatizaciju ministarstva i još niz drugih stavki koje su navedene u prijedlogu proračuna.

Od 4,1 milijardi kn s kojima se ministrica hvali u stvari tek 1/4 ide braniteljima, a kad bi se još odbile navedene stavke( za plaće, doprinose i tako dalje) nema niti 1/4 od tih 4,1 milijardi kn.

Eto, to je samo pregled jednog ministarstva. Kad i ako uhvatim vremena pregledat ću i ostala ministarstva, a oni koji su zainteresirani mogu i sami skinuti i pogledati prijedlog proračuna na linku koji sam gore naveo.

Glas narodni:

Druže Ivo drugog posla traži,
dosta nam je tvojih obmana i laži.