Na 15. Sjednici Vlade RH 1. listopada donesen je i poslan Saboru prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava RH.

Iako u navedenoj odluci Vlade u točki III. se izrijekom spominje Prijedlog nacrta promjene Ustava RH navedeni prijedlog nacrta nije objavljen(bar ga ja nisam uspio naći).
Na Vladinim stranicama se može naći samo vijest(koju, btw, potpisuje HINA) o tome i interpretacija prijedloga nacrta promjena Ustava, ali nacrta nema.

U interpretaciji su navedene neke od predloženih promjena.
Pa kaže:

Podsjetivši kako je važeća norma u pogledu referenduma o ulasku RH u druge asocijacije vrlo stroga i predviđa većinu glasova svih birača u državi, premijerka Jadranka Kosor na sjednici Vlade rekla je kako se sada, s obzirom na veliku apstinenciju i velik broj birača koji žive u inozemstvu, predlaže da je za važenje referenduma dovoljna većina od ukupno izašlih birača na referendum.

O ovome je svojedobno pisao drlesar na pollitika.com. Jadranka Kosor očito izražava istu bojazan koju je tada izrazio drlesar. Premijerku je frka da referendum propadne, pa se predlaže smanjivanje praga za uspješnost referenduma.
Vlada ne čini dovoljno napora da građane informira što je to EU uopće i što za Hrvatsku znači ulazak ili neulazak u EU, niti čini previše na motivaciji građana po pitanju EU. A kad nemaš dovoljno informiranih i motiviranih građana onda moraš spustiti kriterije. To bi bio prvi državni referendum u samostalnoj RH(onaj o samostalnosti je bio prije samostalnosti, a za NATO ga nismo ni imali). Pa zar već za prvi referendum moramo spuštati kriterije?
Spuštanje kriterija je, čini se, postao obrazac po kojem se ova(a i barem dvije prethodne) Vlada ponaša i to nam je nekako postalo normalno.
No, kad je u pitanju promjena Ustava, trebamo li spuštanje kriterija prihvatiti zdravo za gotovo?

Pogotovo jer ovo nije jedino spuštanje kriterija koje se predlaže:

Izmjenama se propisuje da je za donošenje odluke Hrvatskog sabora o odlasku u vojne misije potrebna većina glasova saborskih zastupnika, za razliku od dosadašnje situacije kada je potrebna dvotrećinska većina.

U ovom sazivu Sabor broji 153 zastupnika. Za slanje hrvatskih vojnika u vojne misije je do sada bio potreban glas 102 zastupnika, a sad se predlaže da to bude glas 77 zastupnika. Ustavom je određeno da najmanji broj zastupnika u Saboru može biti 100, pa time postoji teoretska mogućnost da za slanje hrvatskih vojnika van granica Hrvatske može biti potreban samo 51 glas.
Po mom sudu je to debelo spuštanje kriterija.

Čak i sam način ulaska u ustavne promjene je spuštanje kriterija. Tko se sjeća Božićnog Ustava sjetit će se da je prije donošenja Ustava prethodila široka i duga javna rasprava. Neki prijedlozi koji su se čuli u tadašnjoj raspravi na kraju su i uvršteni u Ustav. Neki nisu, ali nitko ne može niti očekivati da će sve biti prihvaćeno.
Danas, 20 godina poslije, građani su ostali prikraćeni za javnu raspravu. Vlada šalje prijedlog u Sabor, Sabor će taj prijedlog prihvatiti i to je to. Građane nitko ne pita kakav Ustav žele. A nije im čak ni dostupan nacrt prijedloga promjena da barem budu upoznati sa svim promjenama.

Kakav Ustav vi želite?

Danas se u MO Gaženica u Zadru održava izložba pasa.
Izložba se održava na igralištu koje se nalazi ispred zgrade MO-a u kojoj svoje prostorije ima Kinološko društvo Dalmatinski pas iz Zadra(ne znam jesu li oni i organizatori izložbe). Navedene prostorije je društvo unajmilo od MO-a. Zgrada je u vlasništvu Grada.

Dalmatinski pas

Otišao sam na izložbu jer volim pse. Pred desetak godina sam bio ponosni vlasnik vrhunske ženke njemačkog ovčara.
Dođem tamo i imam što vidjeti.
Sve super, sve krasno, međutim…djeca koja se koriste tim igralištem su onemogućena u svojoj igri. Organizatori su zauzeli igralište, ogradili ga trakom i točno ispod koša stavili stol za ocjenjivački žiri.

Stol ispod koša

Djeca su za to vrijeme bila na stepenicama ispred zgrade i u jednom kutu igrališta.

Djeca na stepenicama

Djeca uz ogradu

Neki od pasa su ostavili i podsjetnike na svoj boravak na igralištu koje nesavjesni vlasnici nisu uklonili.

Pseći "suvenir"

Pred koju godinu je na istom mjestu organizirana takva izložba i nitko nije očistio pseće “suvenire” nakon izložbe. Djeca su sama čistila.

Jesu li nam psi vrijedniji od djece? Gradimo li igrališta za djecu ili za pse? Je li činjenica da netko ima prostor u zgradi u najmu dovoljna da može potjerati djecu s njihovog igrališta? Je li istina da tko voli životinje voli i ljude? Znade li gradska uprava kome daje prostor u najam i kako ga ovaj koristi?

Već neko vrijeme Đurđa Adlešič se trudi prikazati kao netko tko želi spriječiti nerede na sportskim natjecanjima. Pa je najavila Zakon o navijačima. Većina navijačkih udruga se obrušila na njen prijedlog jer navijače izjednačuje s huliganima.
Podršku Đurđi Adlešič da iskorijeni neželjene scene na sportskim borilištima pružio je pred mjesec dana i premijer doktor Ivo Sanader.
I onda se dogodi finale svjetskog rukometnog prvenstva između Hrvatske i Francuske. Utakmicu nipošto nije htio propustiti ni premijer doktor Ivo Sanader. Slovenski premijer Pahor se nije odazvao Sanaderovom pozivu i nije došao.
I tako premijer doktor Ivo Sanader zavalio se u udobnosti VIP lože u društvu Jadranke Kosor. Kad već nema Pahora da ne bude čovjek sam.
I? I ispija neko fino bijelo vino:

U Zakonu o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima(koji je na snazi od 2003.) piše:

…
Članak 3.
(1) Športskim natjecanjem u smislu ovoga Zakona smatra se svako pojedino natjecanje u okviru sustava športskih natjecanja uspostavljenog na temelju Zakona o športu, u kome se natječu domaći i gostujući športski klub.
…
(4) Športskim objektom u smislu ovoga Zakona smatra se, pored športskog objekta prema odredbama Zakona o športu, i drugi zatvoreni ili otvoreni objekt koji služi obavljanju drugih djelatnosti kada se povremeno koristi za športsko natjecanje.
(5) Alkoholnim pićem u smislu ovoga Zakona smatra se svako piće koje sadrži alkohol.
…
Članak 32.
(1) Prekršajni sud može počinitelju prekršaja propisanog ovim Zakonom uz novčanu kaznu i kaznu zatvora, pored zaštitnih mjera propisanih Zakonom o prekršajima, izreći i zaštitnu mjeru zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima u trajanju koje ne može biti kraće od jedne godine niti duže od dvije godine računajući od pravomoćnosti sudske odluke.
(2) Zaštitna mjera zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima može se izreći i bez izricanja kazne.
(3) Za prekršaje propisane ovim Zakonom zaštitna mjera oduzimanja predmeta obvezno se izriče.
…
Članak 39.
(1) Novčanom kaznom od 500,00 do 10.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje tri dana do najdulje 30 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja:
1. posjeduje ili konzumira alkoholna pića ili opojne droge ili posjeduje pirotehnička sredstva, oružje i druga sredstva pogodna za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja prilikom dolaska i/ili prilikom odlaska sa športskog natjecanja (članak 4. podstavak 1.)

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima kaže:

Članak 1.
U Zakonu o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima (»Narodne novine«, br. 117/03.) u članku 3. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Športskim natjecanjem u smislu ovoga Zakona smatra se svako pojedino natjecanje u okviru sustava športskih natjecanja uspostavljenog na temelju Zakona o športu, u kome se natječu domaći i gostujući športski klub, međunarodno natjecanje organizirano na području Republike Hrvatske, natjecanje u sustavu europskih i svjetskih športskih organizacija, natjecanje za koje postoji procjena mogućnosti izbijanja nereda i nasilja te natjecanje u inozemstvu u kojem sudjeluje reprezentacija ili športski klub iz Republike Hrvatske.«
U stavku 4. iza riječi: »natjecanje« dodaju se riječi: »te prostor na kojem se ulazak i kretanje osoba uvjetuje posjedovanjem ulaznice ili posebne dozvole koju izdaje organizator natjecanja«.
…
Članak 12.
U članku 32. stavku 1. mijenja se i glasi:
»(1) Prekršajni sud može počinitelju prekršaja propisanog ovim Zakonom uz novčanu kaznu i kaznu zatvora, pored zaštitnih mjera i mjera opreza propisanih Zakonom o prekršajima, izreći i zaštitnu mjeru zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima na području Republike Hrvatske, u trajanju koje ne može biti kraće od jedne godine niti duže od dvije godine računajući od pravomoćnosti sudske odluke.«
U stavku 2. iza riječi: »prisustvovanja« dodaje se riječ: »određenim«.
Iza stavka 3. dodaju se stavci 4., 5. i 6. koji glase:
»(4) O počinitelju prekršaja kojem je izrečena zaštitna mjera iz stavka 1. i 2. ovoga članka ili mjera opreza sud osim podnositelja zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka obavještava i nacionalni športski savez, koji obavijest o mjeri dostavlja organizatorima športskih natjecanja odnosno ugovornim distributerima ovlaštenim za prodaju ulaznica te klubu odnosno udruzi navijača.
(5) Organizator športskog natjecanja ili ugovorni distributer odbit će prodati ili dodijeliti ulaznicu za određeno natjecanje osobi kojoj je izrečena zaštitna mjera iz stavka 1. i 2. ovoga članka ili mjera opreza za vrijeme dok traje ta zaštitna mjera ili mjera opreza.
(6) Organizator športskog natjecanja dužan je poduzeti mjere za onemogućavanje pristupa na prostor športskog objekta osobi kojoj je izrečena zaštitna odnosno sigurnosna mjera zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima ili mjera opreza.«
…
Članak 17.
Članak 39. mijenja se i glasi:
»(1) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 3 dana do najdulje 30 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja:
1. posjeduje ili konzumira alkoholna pića ili opojne droge ili posjeduje pirotehnička sredstva, oružje i druga sredstva pogodna za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja prilikom dolaska i/ili prilikom odlaska sa športskog natjecanja (članak 4. podstavak 1.)
…
Članak 18.
Iza članka 39. dodaju se članci 39.a i 39.b koji glase:
…
Članak 39.b
(1)Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove ustrojava i vodi zbirku podataka prijestupnika i događaja na športskim natjecanjima.
(2) Zbirka podataka iz stavka 1. ovoga članka sadrži: osobne podatke o navijačima (ime i prezime, ime oca/majke, datum i mjesto rođenja, spol, nadimak, pseudonim, zanimanje, pripadnost klubu navijača ili navijačkoj skupini, fotografiju te svaku informaciju koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati), podatke o navijačkim skupinama sklonim nasilju i nedoličnom ponašanju; podnesenim kaznenim prijavama i zahtjevima za pokretanje prekršajnog postupka; izrečenim mjerama opreza, kaznama, sigurnosnim i zaštitnim mjerama; dovedenim i zadržanim osobama te podatke dobivene od inozemnih policijskih tijela.
(3) Podaci iz stavka 2. ovoga članka mogu se koristiti za razmjenu u okviru međunarodne policijske suradnje, a mogu se davati i drugim korisnicima sukladno propisu kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
(4) Podaci iz stavka 2. ovoga članka čuvaju se deset godina.«

Dakle iz navedenoga se može vidjeti da premijera doktora Ivu Sanadera treba kazniti s 1 000,00-10 000,00 kn ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 3 dana do najdulje 30 dana, izreći zaštitnu mjeru zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima na području Republike Hrvatske, o tome obavijestiti i nacionalni športski savez koji onda treba obavijestiti distributere ulaznica. Također, MUP treba njegove podatke ubaciti u zbirku podataka prijestupnika i čuvati te podatke 10 godina. I naravno, MUP treba te podatke koristiti za razmjenu u okviru međunarodne policijske suradnje.

Ajde Đurđa, što se čeka? Uvedi reda na sportskim terenima. Ili misliš da se ne treba držati zakona kao pijan(kako prigodno) plota?

Glas Slavonije je objavio plaćeni oglas u kojem je objavljen ugovor između Ante Đapića i Vlade Zeca. Nisam pročitao cijeli ugovor jer ga nigdje nisam mogao naći. Postoji samo dio ugovora koji je objavljen na webu(zanimljivost je da je Zec potpisan sa mr. ispred imena, a Đapić nije). Ako netko ima link na cjelovit ugovor neka ga stavi.
Po medijskim izvješćima je u ugovoru uglavljena obaveza da Vlado Zec(odnosno Kamen Ingrad d.d.) treba organizirati i financirati HSP-ov 5. Sabor, urediti i opremiti prostorije HSP-a, otplatiti Đapićev stan u Zagrebu, renovirati Đapićevu kuću u Osijeku, a zauzvrat će Kamen Ingradu biti otpisani dugovi prema državi.
USKOK je navodno pokrenuo istragu oko tog ugovora. Iako je prije nekog vremena USKOK odbacio kaznenu prijavu protiv Đapića. Zbog tog odbacivanja prijave suspendiran je Robert Petrovečki.
Medijski izvjestitelji dokaze za mutne rabote vide u činjenici da Anto Đapić sa svojim i sa prihodima svoje supruge nije mogao steći imovinu koju posjeduje. I ima tu neke logike.
S druge strane, Kamen Ingradu su zaista otpisani dugovi prema državi. U iznosu od 30 000 000 kn. Dugove je otpisala Vlada pod predsjedanjem Ive Sanadera. Na zastupničko pitanje Milanke Opačić o tom otpisu dugova Ivo Sanader je tada rekao:

Tražio sam da se sve radi po zakonu, pa i u tom slučaju koji smo naslijedili od vaše vlade, ali i da se zaštiti 700 radnika te tvrtke.
Da ste socijalna stranka, to biste podržali, ali je očito da SDP nije socijalna stranka

Klub zastupnika HNS-a tada traži da se pokrene postupak utvrđivanja sukoba interesa za Đapića, Sanadera i Zeca.
Tadašnji glasnogovornik Vlade i HDZ-a Ratko Maček je to komentirao:

Vrlo je neozbiljno, vrlo neodgovorno i na osnovu vrlo paušalnih ocjena da si neki ljudi daju za pravo pokretati ovakve postupke.
Naravno, argumentima ćemo dokazati da to apsolutno ne stoji i da je ovo samo pokušaj skupljanja jeftinih političkih bodova.

HSP-ovac Pero Kovačević je tada rekao:

Ovo što govore o Đapiću nema nikakve veze sa stvarnošću jer Đapić niti je član Vlade niti može utjecati na Vladu. Vlada je sve u slučaju Kamen Ingrada i drugih poput Konstruktora i sličnih kamenoloma koji su ilegalno radili rješavala po propisima koje je donijela bivša Vlada.

Nešto prije toga je Đapić izjavio da je Zecov politički dužnik.

Osam mjeseci poslije Vlado Zec je uhićen zbog zloporabe položaja i ovlasti u poslovanju. Naime, Požeško-slavonska županija s tadašnjim HDZ-ovim županom Antom Bagarićem i Županijska uprava za ceste su nezakonito dijelili kredite. Kredit je dobio i Vlado Zec, ali novac nije vratio. Anto Bagarić ne mora brinuti za uhićenje. On je danas uvaženi zastupnik u Saboru.

Kao što je uvaženi zastupnik u Saboru i Branimir Glavaš. Koji je jedno vrijeme bio izuzetno blizak s Antom Đapićem dok nije otkrio da mu Đapić jede čokoladice koje su bile namijenjene Glavašu dok je Glavaš štrajkao glađu.
Nekako u isto vrijeme u Glavašu se rasplamsala stara ljubav prema Sanaderu, pa kad god Sanaderu ponestane ruku u Saboru Glavaš uskače.

A sad na početak. Zec je izvršio svoje obaveze iz ugovora s Đapićem. Zecu su brisani dugovi prema državi što je prema ugovoru bila Đapićeva obaveza. Đapić(kao što je to lijepo pojasnio Kovačević) nije član Vlade.
Postavlja se pitanje tko je karika između Đapića i Vlade da je Đapić mogao utjecati da se Zecu brišu dugovi.
Možda su karike predsjednik HSP-a i predsjednik HDZ-a? Jer ne treba zaboraviti da su u to vrijeme HSP i HDZ bili koalicijska vlast u Požeško-slavonskoj županiji.

Ali…neka institucije rade svoj posao.

U čvrstim kandžama organiziranog kriminala Hrvatska je osuđena na propast. Organizirani kriminal koji se isprepleo kroz gospodarstvo, politiku, tajne službe, policiju, pravosuđe, obrazovanje, zdravstvo…nas guši, melje, ždere iz dana u dan.

Crkva, koja se predstavlja kao moralni autoritet u društvu, ne reagira. Nekoć davno su spomenuli „grijeh struktura“ i misle da je to sve što mogu napraviti i da je to sasvim dovoljno.

Ostali smo prepušteni sami sebi jer u sve ove gore nabrojane se ne možemo pouzdati i nadati da će nas osloboditi. A oni to ne mogu jer su ili nesposobni ili su oni ti od kojih se treba osloboditi jer organizirani kriminal bez podrške tih struktura ne može opstati.

I znamo mi to svi. I tepamo si kako smo pametni kad smo to tako dobro shvatili.

Prije par dana je jedan 15-ogodišnjak trebao apelirati na građane da se trgnu i iziđu na ulicu. Dijete shvaća ono što svi shvaćamo, ali to dijete je pokušalo nešto konkretno i učiniti.

I kako mi tom djetetu odgovorimo? Mali ti si budala!

U cijeloj državi tisuću ljudi iziđe na ulicu. Ma da je izišlo i 10 puta veći broj građana ista poruka bi tom djetetu bila.

Jer nismo izišli svi, jer nismo digli glas, jer smo ostavili to dijete samo na ulici.

Pišu se tekstovi da nam treba Eliot Ness. Eliot Ness je simbol borbe protiv organiziranog kriminala. Netko tko je spreman sve žrtvovati da bi stao na kraj bandi. Sve, uključujući i život, svoj i svoje obitelji.

Imamo li pravo zahtijevati postojanje takve osobe?

Mnogi će zasigurno reći da imamo jer kao građani ove zemlje imamo pravo tražiti da nas država štiti.

Ja nisam siguran da imamo to pravo.

Tko nam daje za pravo tražiti od nekoga da da svoj život ako mi nismo spremni dati pola sata vremena da iziđemo na ulicu?

Tko nam daje za pravo tražiti ugrožavanje nečijeg djeteta ako nismo u stanju poslušati svoje dijete kad nam kaže da je vrijeme da iziđemo na ulicu?

Tko nam daje za pravo tražiti išta kad nismo u stanju tražiti?